Progovorite

Jasna Diklić je bosanskohercegovačka je pozorišna i filmska glumica. Proslavila se brojnim ulogama u pozorišnim predstavama, filmovima i serijama počevši od 1969. godine, a aktivno radi i danas. Dobitnica je brojnih prestižnih, domaćih i regionalnih nagrada za glumu i svima je dobro poznato lice sa malih ekrana.
U kampanji podrške za #DjecaRata387 je poručila: "Društvo se treba organizovati na način da ta djeca imaju sva ona prava koja sigurno zaslužuju."
O kampanji #Progovorite
Djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja doživjela su apsolutnu povredu prava djeteta, a danas se suočavaju sa narušavanjem ljudskih prava. Ne mogu ostvariti temeljna prava poput prava da budu zaštićeni od stigme i diskriminacije, pravo na potpuni identitet, nacionalnost, jednake mogućnosti u obrazovnom sistemu, ravnopravnost pri zapošljavanju, stambenom zbrinjavanju, besplatnoj pravnoj i psihološkoj pomoći, itd.
Obaveza nediskriminacije zahtijeva od države da, pogotovo poslije ratnog sukoba, aktivno identifikuje pojedinačnu djecu i grupe djece čije priznavanje i ostvarivanje prava mogu zahtijevati posebne mjere. Obaveza usvajanja posebnih mjera pojačana je obavezom država prema međunarodnim zakonima o ljudskim pravima da ne djeluju kao stigmatizatori i da štite pojedince od stigmatizirajućih radnji ili propusta trećih strana. U slučaju djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja, Bosna i Hercegovina nije ispunila svoje obaveze.
Poruke kampanje o progovaranju protiv seksualnog nasilja u sukobima i pravne nevidljivosti djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja, podršci preživjelima i važnosti rješavanja ovog problema iz pravne i društvene perspektive važni su podsjetnici ljudima da djeluju. Različiti akteri, uključujući vlade, vojske, globalne aktere i pojedince, svi imaju važne odgovornosti u rješavanju problema seksualnog nasilja u sukobu. Vlade i vojske moraju dati prioritet problemu i poduzeti konkretne korake da spriječe, odgovore i privedu počinioce na odgovornost. Globalni akteri, poput UN-a, Europske Unije i nevladinih organizacija moraju osigurati sredstva i tehničku podršku lokalnim organizacijama koje rade na terenu. Pojedinci mogu podržati organizacije koje rade na rješavanju ovih problema, tako što se suprotstavljaju seksualnom nasilju i govore o važnosti pravne prepoznatljivosti djece rođene iz čina seksualnog nasilja, te ovom problemu daju prioritet pri zagovaranju promjene politike.
„Svjesni smo kompleksnosti sistema, uloženih napora i postignutih rezultata. Ali, svjesni smo i zaborava i zanemarivanja. Pokazali smo spremnost da dijelimo svoja iskustva, kao i spremnost na interdisciplinarnu saradnju bez koje ne možemo adekvatno riješiti probleme ove kategorije. Ako govorimo o inkluziji koja vodi ka eliminaciji ili suzbijanju diskriminacije, u tom slučaju prvi i krucijalan korak jeste biti zakonski prepoznat i zbrinut od strane teritorijalno utvrđene, demokratske, suverene države. Institucionalna vidljivost djece kroz zakon i specifične programe ujedno osigurava i priznavanje naše boli što je jako važno u prihvatanju i liječenju kolektivne i individualne traume. Adekvatna, sveobuhvatna i uniformna prava preživjelih ratnog seksualnog nasilja i njihove djece u Bosni i Hercegovini je imperativ. Mi smo građani ove države, mi smo istina ove države, regije, svijeta. Mi smo istina međunarodne zajednice. Mi smo progovorili. Vrijeme je da institucije i društvo prekinu šutnju o nama.“
** ''Ovaj video napravljen je uz finansijsku podršku Evropske unije. Za njegov sadržaj isključivo je odgovorno Udruženje ''Zaboravljena djeca rata'' i on ne odražava nužno stavove Evropske unije." **