Dosta se govorilo i pisalo o tome zašto je Andrić dobio, a Krleža nije. Evo nekoliko citata s tim u vezi: 'Andrić se meni ili ja njemu pletemo među nogama otkad postojimo, a nikakve veze nemamo - dva potpuno odvojena svijeta''. ~ M. K. u razgovoru s Enesom Čengićem ''Andrić, Andrić. To je nešto drugo. On nije samo ono što hoće da bude i što drugi hoće da bude. Bosanci ga ističu jer im je potreban, a Srbi ga uzimaju i smatraju ga svojim, jer piše srpskim jezikom, ekavštinom, no svi su njegovi važniji junaci uglavnom turski, muslimanski i katolički. A način kako ih fabulira i kako ih moralno i antropološki portretira srpskome uvu savršeno odgovara. Kod njegova se čitateljstva o ukusu 'in artibus' ne može govoriti. Sve je kod tog čitateljstva natopljeno Kosovom i kosovskim misterijima te ga u tom duhu i primaju i onda kada on takav nije.'' ~ M. K. u razgovoru s Josipom Šentijom ''Godine 1961. Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je književniku Ivi Andriću. Krleža je tim povodom izjavio: 'Za umjetničku karijeru Ive Andrića doista nije važno, no ipak treba naglasiti kako je svojim Nobelom probudio pozornost međunarodne štampe ne samo za svoje djelo, nego za našu suvremenu beletristiku uopće u cjelini. U tom pogledu on je odigrao ulogu dostojnog predstavnika, do tog trenutka, više-manje nepoznate literature.'' Krleža je nesumnjivo bio najmarkantnija ličnost naše kulture. Njegov književni opus, umjetnički format, svestranost i zasluge bile su daleko veće od Andrićevih. Krležina književnost je bila općeljudska, općečovječanska, a Andrićevo djelo bilo je omeđeno balkanskim prostorom i smatrano je autentičnijim za Jugoslaviju kao zemlju koja je došla u obzir za Nobelovu nagradu. Ne osporavam Andrićevu veličinu, njegov vrsni stil, njegovu sugestivnost i poetičnost, no kao diplomat koji je veći dio života proveo izvan granica svoje zemlje imao je šansu kontaktirati, prijateljevati i susretati se s međunarodnom književnom i diplomatskom elitom Evrope i donekle skrenuti pažnju na sebe. Krleža je bio 'čuvar svog ognjišta': ''To što mene interesira to je ova moja zemlja. Ovaj krastavi pas na lancu tamo u blatu. Ove petrolejke u magli, to je moja domovina. Bio sam i ostao vezan uz našu bijedu, to je tako. Nisam emigrant i desilo se ma pta, nikada neću iseliti, netko mora i ovdje ostati.''. Eliza Gerner: 'Oproštaj s Gvozdom. Razgovori s Krležom'
Maestralno opisan zivot na Balkanu.Holivud moze samo zavideti ovom remek delu.
Nadarević maestralan kao i obično.
Jako dobra serija
,Krleza je Krĺeza
Ovakav tekst bi i moja baba glumila. Zamislite Mustafu u seliji" Dobar, lud, zbunjen"! 😢 Tuga, promašaj, propast!!!
@@Vesna-l1i Tvoja baka , to kazes da ti bude lakse u ocajnoj dusi!
Jako dobra propaganda koja I dandanas vidim ima poklonika...
Najaca serija IKADA!!!
nema serije bez pisca a krleza je bog
Bog oprasta I grijehe, a covjek ni dobrocinstva
Diklic je rodjen u Bjelovaru. 😊
''jer možeš da se probudiš i mrtav'' hahaha ilustrisimus je najjači lik u cijeloj seriji 30:30
Mozda najbolja serija snimljena na ovim prostorima ikad
@@analukic1147 Sa prostora SFRJ ova serija stoji rame uz rame sa dve serije iz Srbije: 'Neven' i 'Grlom u jagode'.
@@analukic1147 udana neudana imam li sanse
Narod naš bio i ostao Marva.Svak nas gazi.Nažalost.
😇👍 29.48
Razbija prostor i vrijeme
Horvath da je najcesce prezime u hrvatskoj, sloveniji I madjarskoj
Krleza inspiring I mrtav, a ovi pisci ni zivi....,inspirira
bojan kavčić, ima ih mnogo ovakvih i danas
Previse.
"je li Krist oprostio svojim krvnici a tolika zla?"
Nasa sloga to su samo novine
Irma Mondekar: Tko vlada taj je na prestolju!!!
Dal je postojao crveni krst pre prvog rata?
@@andrasna9159 Da, osnovan je u Ženevi 1863, a u Hrvatskoj djeluje od 1878.
Kada se pred puske stane da li sto musko u nama ostane
NIKADA MI NECE BIT JASNO ZASTO KRLEZA NIJE DOBIO NOBELA
Dosta se govorilo i pisalo o tome zašto je Andrić dobio, a Krleža nije. Evo nekoliko citata s tim u vezi:
'Andrić se meni ili ja njemu pletemo među nogama otkad postojimo, a nikakve veze nemamo - dva potpuno odvojena svijeta''. ~ M. K. u razgovoru s Enesom Čengićem
''Andrić, Andrić. To je nešto drugo. On nije samo ono što hoće da bude i što drugi hoće da bude. Bosanci ga ističu jer im je potreban, a Srbi ga uzimaju i smatraju ga svojim, jer piše srpskim jezikom, ekavštinom, no svi su njegovi važniji junaci uglavnom turski, muslimanski i katolički. A način kako ih fabulira i kako ih moralno i antropološki portretira srpskome uvu savršeno odgovara. Kod njegova se čitateljstva o ukusu 'in artibus' ne može govoriti. Sve je kod tog čitateljstva natopljeno Kosovom i kosovskim misterijima te ga u tom duhu i primaju i onda kada on takav nije.'' ~ M. K. u razgovoru s Josipom Šentijom
''Godine 1961. Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je književniku Ivi Andriću. Krleža je tim povodom izjavio: 'Za umjetničku karijeru Ive Andrića doista nije važno, no ipak treba naglasiti kako je svojim Nobelom probudio pozornost međunarodne štampe ne samo za svoje djelo, nego za našu suvremenu beletristiku uopće u cjelini. U tom pogledu on je odigrao ulogu dostojnog predstavnika, do tog trenutka, više-manje nepoznate literature.''
Krleža je nesumnjivo bio najmarkantnija ličnost naše kulture. Njegov književni opus, umjetnički format, svestranost i zasluge bile su daleko veće od Andrićevih. Krležina književnost je bila općeljudska, općečovječanska, a Andrićevo djelo bilo je omeđeno balkanskim prostorom i smatrano je autentičnijim za Jugoslaviju kao zemlju koja je došla u obzir za Nobelovu nagradu.
Ne osporavam Andrićevu veličinu, njegov vrsni stil, njegovu sugestivnost i poetičnost, no kao diplomat koji je veći dio života proveo izvan granica svoje zemlje imao je šansu kontaktirati, prijateljevati i susretati se s međunarodnom književnom i diplomatskom elitom Evrope i donekle skrenuti pažnju na sebe.
Krleža je bio 'čuvar svog ognjišta': ''To što mene interesira to je ova moja zemlja. Ovaj krastavi pas na lancu tamo u blatu. Ove petrolejke u magli, to je moja domovina. Bio sam i ostao vezan uz našu bijedu, to je tako. Nisam emigrant i desilo se ma pta, nikada neću iseliti, netko mora i ovdje ostati.''. Eliza Gerner: 'Oproštaj s Gvozdom. Razgovori s Krležom'
Svijet satkan na lažima, prijetvornosti i pljački, istinoljubivost, analiza- prirodni neprijatelj ...i traje ...
Guskama u magli,povijest se ponavlja.
OK..
Pupcana veza izmedju muskarca I zene nikada se ne prereze
Kmetovi, sramotno
krasopis mu je grozan :)))