Povodom 34. obljetnice smrti Miroslava Krleže prikazujemo monodramu 'Miroslav Krleža o hrvatskoj književnosti' koju je glumac Ozren Grabarić izveo 2021. na pozornici Hrvatskog glazbenoga zavoda u Zagrebu.
K. je 1929. na kreativnom vrhuncu, doživljava i brojna priznanja (za Gospodu Glembajeve dobio je i petu Demetrovu nagradu), stalno je u središtu pažnje javnosti, ali vrlo su brojni i glasovi osporavanja koji ne dolaze samo iz kruga ideoloških protivnika okupljenih oko katoličkih glasila (M. Ujević će čak u Hrvatskoj straži napisati kako »Krleži treba začepiti usta«) već i iz krugova liberalne, građanske novinske kritike (R. Maixner, J. Horvat, K. Mesarić) pa čak i socijaldemokratske Socijalne misli (S. Tomašić).
Krleža je osjetio potrebu da svojim brojnim kritičarima odgovori.
Jedno od najvažnijih predavanja Miroslava Krleže održano je upravo tim povodom u Hrvatskom glazbenom zavodu 1930. pred više od 800 slušatelja, kako izvještava tadašnji Jutarnji list. Predavanje je imalo velik odjek i još je više polariziralo mišljenja o Krleži u javnosti.
U travnju 1933. Krleža namjerava održati u Glazbenom zavodu novo predavanje o temi Kamo ide hrvatska književnost?; predavanje je oglašeno za 12. IV. Međutim, ubrzo se pojavio i plakat u kojem »Odbor zagrebačkog građanstva« (iza tog naziva skrivaju se nacionalni i katolički intelektualci okupljeni oko Hrvatske straže i Matice hrvatske) poziva Zagrepčane da dođu u Glazbeni zavod i prosvjeduju protiv Krleže koji sramoti hrvatsku kulturu.
Dan nakon tog plakata pojavio se i treći koji osuđuje akciju Odbora zagrebačkog građanstva i poziva na zaštitu Krleže kao »najboljeg današnjeg predstavnika hrvatske književnosti« (taj plakat potpisala su trideset tri ugledna hrvatska intelektualca). Međutim, policija je naposljetku predavanje zabranila.
Polazeći od Krležinih tekstova, prije svega sinopsisa samoga predavanja i Krležinih marginalija o novijoj hrvatskoj književnosti krležolog Vlaho Bogišić priredio je tekst u koji je ugradio i asocijacijske poveznice na suvremene prilike. Miroslava Krležu interpretira jedan od prvaka suvremenoga hrvatskoga glumišta Ozren Grabarić, a režiju potpisuje Aida Bukvić.
Za sve koji nisu imali priliku ponovo čuti što nam to Krleža govori o nama, književnosti, kaljuži u kojoj živimo i stihiji kojoj se prepuštamo možda bi ponovo valjalo zaviriti u pokoji tekst velikog pisca čije naslijeđe neprekidno traži nova čitanja.
Prije samog predavanja emitirana je uvodna emisija u kojoj su sugovornici bili krležolog Vlaho Bogišić, dugogodišnja dramska prvakinja zagrebačkog HNK i istaknuta krležijanska glumica Neva Rošić te nakladnik Seid Serdarević.