LUTA HAMUTUK, kestiona IX Governu ezekuta OJE 2024, foin atinji 21%.

Поділитися
Вставка
  • Опубліковано 17 тра 2024
  • LUTA HAMUTUK, kestiona IX Governu ezekuta OJE 2024, foin atinji 21%.

КОМЕНТАРІ • 13

  • @user-ly5uo2cj2f
    @user-ly5uo2cj2f 2 місяці тому +2

    Nina ho rozitu nia hahalok diak los iha povu nia matan ne nina dehan rozitu mak organija joven treminal becora afinal hahalok ne mak halo joven sira fila ba partidu seluk tan dit hahalok hnsan rozitu ho nina hahalok kante no bosok ten boot Ida ..

  • @user-rr5xt5qg8h
    @user-rr5xt5qg8h 2 місяці тому +1

    ONG ne kolia hanesan fali nia Teknik diak ida, bulak mos Sei kolia diak liu fali o,

  • @afonsoximenes
    @afonsoximenes 2 місяці тому

    Naran maka LUTA HAMUTUK maibé iha implementasaun la luta hamutuk no la fó solusaun ba Governo ne'ebé dehan NAIK KELAS.
    ULMO 🫣😂

  • @siquitosarmento1969
    @siquitosarmento1969 2 місяці тому

    Ministru map ne kala bulak ona karik ema nian hola roo atu ba kaer ikan ninian oin seluk fali

  • @evangelinogusmao8707
    @evangelinogusmao8707 2 місяці тому

    La'ós hader hanoin halo, maibé lolos ita tenki htn mós lei Organiku ne'ebé mak distribui servisu sira, liga ho ho asuntu prioridade.
    Abraco e kontinua kritika ba oin, maibé tenki ho analitiku, no aprezenta opsaun ba solusaun.

  • @afonsoximenes
    @afonsoximenes 2 місяці тому +1

    Hanesan jerasaun foun no Timor oan ne'ebé hadomi nasaun no povu ida ne'e lolos ita hamutuk buka solusaun.
    Ha'u foin hare'e Timor oan hanoin de'it maka insulta malu no la fó hanoin di'ak ba Governo ida ba ida.
    Partido bele atus ba atus maibé hetan konfiansa ba ukun ona ne'e ukun povu hotu iha nasaun nia laran la'os ukun de'it si A ka si B

    • @user-es1vs9uu3h
      @user-es1vs9uu3h 2 місяці тому

      Ne laos insulta maibe ida ne mak dehan tau hanoin hamutuk, buat opozisaun ho koalisi ne intensaun tau hanoin hamutuk mak ne to.balun halao servisu balun kritiku karik servisu lao lalos, ne mak dehan tau hamutuk... Se ita hanoin dehan tau hanoin hamutuk oinsa, atu servisu hamutuk ga, entaun se mak atu kontrola.... Ema pesoas tenke halo rezistensia ba buat lalos sira, NGO mos tenke opozisaun no partidu nebe la hola parte mos tenke opzisaun, maibe konstrutivo, rasional, lojika, lia los no honestu ba povu no rai ida ne.

  • @inaciosoares3543
    @inaciosoares3543 2 місяці тому +1

    Imi ne sosiedade sivil mos kaben mk bot dala hira mk imi tun ba baze dhi hlo fiskalizasaun tur hla iha fatin mk meo meo,

  • @clementinofaria9378
    @clementinofaria9378 2 місяці тому

    Mina bayu undang hotu ona,cofri estado mamuk ,disemvolvimento la lalao ,la cria campo de trabalho. por isso povo temque haruk hakilar ,temque iha justica.
    Osan mina bayu undang lalos ba ema Ida nian , para nia atu hodi naok hatama ba bolsa oin kotuk. Atu se se fali kiik ka bot g hatama ba comaca ou Tara tiha deit maka ,para ema sira tur iha governo bele tauk .
    Cofri estado mamuk significa ema Ida tur iha governo ne gakara atu distroe Timor Leste nia economia ou atu harak hamonu nacao Timor Leste nia economia la ba oin.
    Povo tomak ou povo maubere nia oan temque coidado neon moris matan moris ,temque defende Timor Leste nia foturo.
    Tempo to ona pra povo hamrik luta contra ema sira naok ten atu distroe Timor Leste nia economia.

  • @user-vh6hc9gm2o
    @user-vh6hc9gm2o 2 місяці тому

    Kolia konaba agrikultura tuir lolos ita aloka orsamentu ba iha agrikultura tenke bot atu nune redus ituan importasaun konaba alimentar sira. Realidase ita nia sistema hanesan milagre. Tanba saida mk hw kolia hanesan ne tnba realidade governu rekruta funsionariu sira hotu hotu ba tur det iha kantor mais pior liu mak mak ita nia pensamentu so ba det mak halo planu halo proposta lori zere orsamentu nebe aloka mai tenke gasta hotu iha tinan ida maibe ita la analiza ba iha baze irsamentu nebe ita gasta ba iha programa idaidak ne nia prosesu lao to nbe ona, ita hare ba iha neba maibe ita so hare det ba iha orsamentu tinan ida bainhira givernu aloka zere tenke hotu iha tinan ida. Erru sira ne hotu ita bele dehan governu so iha det kapasidae ba atu zere ka aloka orsamentu ba kada item, iha analiza det kada porsentu kada periu, trimestral,semestral no anual det. Mais givernu haluha tiha katak bainhira aloka orsamentu sira ne la kontrola tuir iha baze. Hanesan uluk Indonesia sei ukun ita sistema kapas los tanba iha kantor so ekipa administradaun ho chefe ho diretor mak iha kantor mais nia ekipa tekniku sira tuir rekursu idaidak tun ba iha lapangan hamutuk ho povu ho joven agrikutor sira lori halo tos natar iha neba atu nune difilkuldade saida mak sira hasoru iha baze sira bele hatene situasaun realidade iha terenu. Ho ida ne staf sira nebe iha baze foti ona dadus lori hato ba governu para governu halo planu bazea ba situasaun idaidak nebe akontese iha baze. Agora erru ida maka governu halo palanu ita bele dehan universal. Governu la identifika kada munisipiu idaidak ninia vida potensial nee saida?? Exemplu hanesan Manatuto potensial liu mk perikanan nanufahi potensial liu mak natar tos ho perikanan. Kolia ba perikanan governu aplika ona povu kuda governu sosa. Mabe tenke ho nia paket bainhira ema nelayan sira kaer ikan governu mos autoriza emprejariu lokal sira atu loke fabrika sira hanesa halo ikan lata ikan maran lori drob ba loja sira kolia konaba natar bainhira povu no joven sira halo natar governu mos prepara mesin dulas fos no gudang atu nune to tempu koa hare natar nain sira lori hare mai dulas sekian balu sira fan ba governu sekian balu sira lori han ba lorloron nian. Ida ne governu nunka tau periuridade ba ida ne. Se governu la aplika ida ne lalika kolia politika insulta malu iha parlamentu no iha media tanba politika ida ne so validu det ba atrai povu nia konfiansa det.

  • @soaresbona3234
    @soaresbona3234 2 місяці тому

    Timor kta hlmr osan id uj ne amerika ny it osan rasik laih, se kuandu 17/18 mlir ne mk uj la ho dik mk htu it foti osan ih nbe tan, mina maran b bbik psti it sdere fli b trblhodr nbe mk gvrno hrk b rai liu ne+ tauk id ne mk agr dduk ddu joven sra htu b rai liur hdi atu tka kuak b futru my, pois sfpe rsik dt mos laih kpsdde atu jere skil nbe mk joven sra htan ih rai liur hdi aplka fli ih rai lran susar ne ih ne timor.