22:22 Da, postoje invertori koji mogu proizvoditi energiju raspregnuto po fazama, odnosno pokrivati različitu potrošnju po fazama. U pitanju su hibridni invertori koji koriste i smart meter. Instalacija je malo komplikovanija, ali je invertor skoro 3 puta skuplji… Ovakvi invertori mogu da se kombinuju i sa baterijama, što će u narednom periodu biti vrlo bitno i korisno, naravno i ekonomski opravdano za ulaganje, što trenutno nije slučaj…
15:38 Ovde bih dodao da nagib krova takođe bitno utiče na proizvodnju elektrane. Siguran sam da je kod Nenada nagib povoljniji (približno oko 35 stepeni) u odnosu na Miloša Đukanovića, kod kog je verovatno nešto manji nagib krova, recimo 20-25 stepeni…
Odlicna emisija, najbolje je kada se objasnjava relana situacija u odnosu na teoriju. Mene interesuje posto ste u jednom trenutku emisije pricali da su u drugim zemljama ukinuli "virtuelnu bateriju" da li je onda bolje u startu uzeti manju elektranu (da pokrije prosecnu godisnju potrosnju), pa kasnije siriti ako ikada EPS krene da otkupljuje KW, nego kao vasi gosti koji su predimenzionisali?
Šta će biti nakon što se "ukinu" prozjumeri, kao što ste spomenuli da je trend u Evropi? Da li onda elektrodistribucija otkupljuje naše predate kw ili ih ne otkupljuje? U kom smeru se ide? Hvala na informacijama odličan sadržaj, samo tako i nastavite. Sve pohvale. Pozdrav!
Da li ja smem da imam sopstveni baterijski solarni sistem bez elektrodistribucije i da nemam problema sa državom ili mi trebaju neki papiri, kakvo je pravilo u Srbiji sa takvim sistemima?
Možete imati svoj hibridni sistem za koji ne treba dozvola EPS-a jer struju iz mreže samo uzimate kada vam zatreba, a ne predajete je, nego je koristite ili skladištite u baterijama. Mana ovog sistema je skuplja investicija zbog baterija. S druge strane on grid sistem vam daje mogućnost da struju predatu leti kada je najveća proizvodnja uskladištite u vidu kredita koji možete potrošiti zimi kada je najveća potreba za strujom (grejanje). Ako želite on grid, morate angaživati firmu da vam odradi ceo projekat. Ako želite hibridni sistem, možete to sami ili s jednim električarem. Manje više tu negde izađe cenovno. S onom razlikom koju sam naveo, gde on grid sistem daje veliku prednost zimi.
@Alexxx95_H Meni je cilj svakako off grid elektrana, možda bi malo zimi zafalilo struje ali svake godine ako budem u mogućnosti dodam još koji kw baterije
Imam panele više od godinu dana, sve dok na računima stoji stavka "naknada za obračun pristupa distributivnom centru za razliku preuzete i utrošene električne energije" investicija se NE ISPLATI...u krajnjem računu ta stavka uzima više od 60% mog računa za struju...svako dobro
To je tačno, i ostatak sistema je još par hiljada evra, što znači da će vam se cela solarna elektrana isplatiti za 7-8 godina, a uštede ćete imati još nekih 15-20 godina koliko je planirana eksploatacija elektrane. Znači, ako sada plaćate struju 1000 evra godišnje, u tom periodu možete uštedeti najmanje 10ak hiljada evra, a verovatno i više, što i nije tako loše obzirom da je to ušteda samo na struji i to prema trenutnim cenama.
@@cuzs. Izvinite ali meni ta matematika nije baš najjasnija. Naime ja trošim godišnje 12.000KW i trebala bi mi maksimalno dozvoljena elektrana od 10,5KW koja trenutno košta oko 17.000 Eura. Ja za mojih godišnjih 12.000KW platih 920 Evra. Ako bi mi ušteda na plaćanje Epsu bila 100% trebalo bi mi 18,5 godina da tu investiciju otplatim a, složiće te se, 100% uštede je nemoguće ostvariti, već kako rekoše sagovornici (ili zagovornici) maksimalno (odličnih) 70%, što znači da bi mi za otplatu 17.000 Eura trebalo 24 godine. Ili grešim???
@@radomircvejic8227 Solarna elektrana 10kw sa japanskim panelima i boljim invertorom trofaznim je 7000 eura sa uracunatom subvencijom od 15%. Tako da se isplati a cena struje ce samo ici gore svake godine dizu za 10-20% Pre sam placao leti struju 7000 sada placam 14.000 din
@@radomircvejic8227 10KW solarnih panela vam košta 1800e, inverter 10KW 1200e. Nosači, kablovi, dvosmerno brojilo, uzemljenje, elektro ormar i taksa za priključenje još 1000e. Znači osnovni troškovi su vam 4000e za 10KW solarnu elektranu. Ostalo ide na ruke izvođaču radova, porez državi za njegov rad, i druge crne rupe koje investiciju čine dugoročno manje isplativom. Sa 10KW sistemom, možete da iskoristite 1/3 proizvodnje tokom dana, a 2/3 morate predati mreži da biste ih koristili rano ujutru, uveče, noću, kada je oblačno i zimi. Dakle, za vas su narednih 30 godina 4000KW besplatni, a 8000KW dobijate po ceni poreza za dnevnu odnosno noćnu tarifu, što bi značilo 0.8dinara za kilovate preuzete u noćnoj tarifi u plavoj zoni i 3 dinara za kilovate preuzete u dnevnoj tarifi. Neka prosek bude pola po dnevnoj, pola po noćnoj tarifi. Dakle 4000KW x 0.8din= 3200din + 4000KW x 3din= 12000din. Dakle, potrošnja vam više ne bi bila 920e godišnje, već ~150e. Po cenovniku većine firmi, 10KW sada košta 10.000e. Dakle, 10000e/(920-150)= 13 godina rok otplate.
Svaka cast za emisiju jako korisno!
22:22 Da, postoje invertori koji mogu proizvoditi energiju raspregnuto po fazama, odnosno pokrivati različitu potrošnju po fazama. U pitanju su hibridni invertori koji koriste i smart meter. Instalacija je malo komplikovanija, ali je invertor skoro 3 puta skuplji… Ovakvi invertori mogu da se kombinuju i sa baterijama, što će u narednom periodu biti vrlo bitno i korisno, naravno i ekonomski opravdano za ulaganje, što trenutno nije slučaj…
Odlicno uradjena emisija.
Cestitke za goste I voditelja.
Hvala 😁
JJ nu b NJ@@cuzs.
15:38 Ovde bih dodao da nagib krova takođe bitno utiče na proizvodnju elektrane. Siguran sam da je kod Nenada nagib povoljniji (približno oko 35 stepeni) u odnosu na Miloša Đukanovića, kod kog je verovatno nešto manji nagib krova, recimo 20-25 stepeni…
Nikako da cujem po kojoj ceni se obracunava cena struje koja je lagerovana u distribuciji i povlacimo je kad nemamo iz elektrane
Odlicna emisija, najbolje je kada se objasnjava relana situacija u odnosu na teoriju. Mene interesuje posto ste u jednom trenutku emisije pricali da su u drugim zemljama ukinuli "virtuelnu bateriju" da li je onda bolje u startu uzeti manju elektranu (da pokrije prosecnu godisnju potrosnju), pa kasnije siriti ako ikada EPS krene da otkupljuje KW, nego kao vasi gosti koji su predimenzionisali?
Šta će biti nakon što se "ukinu" prozjumeri, kao što ste spomenuli da je trend u Evropi? Da li onda elektrodistribucija otkupljuje naše predate kw ili ih ne otkupljuje? U kom smeru se ide? Hvala na informacijama odličan sadržaj, samo tako i nastavite. Sve pohvale. Pozdrav!
Da li ja smem da imam sopstveni baterijski solarni sistem bez elektrodistribucije i da nemam problema sa državom ili mi trebaju neki papiri, kakvo je pravilo u Srbiji sa takvim sistemima?
Možete imati svoj hibridni sistem za koji ne treba dozvola EPS-a jer struju iz mreže samo uzimate kada vam zatreba, a ne predajete je, nego je koristite ili skladištite u baterijama. Mana ovog sistema je skuplja investicija zbog baterija. S druge strane on grid sistem vam daje mogućnost da struju predatu leti kada je najveća proizvodnja uskladištite u vidu kredita koji možete potrošiti zimi kada je najveća potreba za strujom (grejanje). Ako želite on grid, morate angaživati firmu da vam odradi ceo projekat. Ako želite hibridni sistem, možete to sami ili s jednim električarem. Manje više tu negde izađe cenovno. S onom razlikom koju sam naveo, gde on grid sistem daje veliku prednost zimi.
@Alexxx95_H Meni je cilj svakako off grid elektrana, možda bi malo zimi zafalilo struje ali svake godine ako budem u mogućnosti dodam još koji kw baterije
prosle godine ste iskreno rekli da se ne isplati investicija u solarne panele a sad ih hvalite Koliko su vam platili da ih reklamirate
Imam panele više od godinu dana, sve dok na računima stoji stavka "naknada za obračun pristupa distributivnom centru za razliku preuzete i utrošene električne energije" investicija se NE ISPLATI...u krajnjem računu ta stavka uzima više od 60% mog računa za struju...svako dobro
inverter 2k eura... toliko platim sruju za dve godine
To je tačno, i ostatak sistema je još par hiljada evra, što znači da će vam se cela solarna elektrana isplatiti za 7-8 godina, a uštede ćete imati još nekih 15-20 godina koliko je planirana eksploatacija elektrane. Znači, ako sada plaćate struju 1000 evra godišnje, u tom periodu možete uštedeti najmanje 10ak hiljada evra, a verovatno i više, što i nije tako loše obzirom da je to ušteda samo na struji i to prema trenutnim cenama.
@@cuzs. Izvinite ali meni ta matematika nije baš najjasnija. Naime ja trošim godišnje 12.000KW i trebala bi mi maksimalno dozvoljena elektrana od 10,5KW koja trenutno košta oko 17.000 Eura. Ja za mojih godišnjih 12.000KW platih 920 Evra. Ako bi mi ušteda na plaćanje Epsu bila 100% trebalo bi mi 18,5 godina da tu investiciju otplatim a, složiće te se, 100% uštede je nemoguće ostvariti, već kako rekoše sagovornici (ili zagovornici) maksimalno (odličnih) 70%, što znači da bi mi za otplatu 17.000 Eura trebalo 24 godine. Ili grešim???
@@radomircvejic8227 Solarna elektrana 10kw sa japanskim panelima i boljim invertorom trofaznim je 7000 eura sa uracunatom subvencijom od 15%. Tako da se isplati a cena struje ce samo ici gore svake godine dizu za 10-20% Pre sam placao leti struju 7000 sada placam 14.000 din
@@radomircvejic8227 10KW solarnih panela vam košta 1800e, inverter 10KW 1200e. Nosači, kablovi, dvosmerno brojilo, uzemljenje, elektro ormar i taksa za priključenje još 1000e. Znači osnovni troškovi su vam 4000e za 10KW solarnu elektranu. Ostalo ide na ruke izvođaču radova, porez državi za njegov rad, i druge crne rupe koje investiciju čine dugoročno manje isplativom.
Sa 10KW sistemom, možete da iskoristite 1/3 proizvodnje tokom dana, a 2/3 morate predati mreži da biste ih koristili rano ujutru, uveče, noću, kada je oblačno i zimi. Dakle, za vas su narednih 30 godina 4000KW besplatni, a 8000KW dobijate po ceni poreza za dnevnu odnosno noćnu tarifu, što bi značilo 0.8dinara za kilovate preuzete u noćnoj tarifi u plavoj zoni i 3 dinara za kilovate preuzete u dnevnoj tarifi. Neka prosek bude pola po dnevnoj, pola po noćnoj tarifi. Dakle 4000KW x 0.8din= 3200din + 4000KW x 3din= 12000din. Dakle, potrošnja vam više ne bi bila 920e godišnje, već ~150e.
Po cenovniku većine firmi, 10KW sada košta 10.000e. Dakle, 10000e/(920-150)= 13 godina rok otplate.