Hvala ti Gospodine za oprost mojih grjeha koje sam oplakala ,jecajima.Hvala ti Gospodine sto sam ti s desna .Slavim te Oce moj za svu ljubav.Pokajmo se braco moja susretnimo svoju savjest miloscu Isusa zovite je.Pokajte se i priznaje kao razbojnik kome je Isus vec danas obeco Raj.LjubljeniRaspeti Kriste hvala ti za ljubav.Hvalim te Oce moj u sinu tvom Isusu Uskrslome za koga ti zahvaljujem Blagosovljen Bog nas ljubavi i Mira.Hvala ti Gospodine na bratu u Kristu.Hvala ti Duse Sv rjeci koja govoris srcu mom.Bbl svimaAmen🙏🏻🙏🏻🙏🏻🕊️🔥💜💥
A što je s Božjim zakonom koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi? Zašto vjerske vođe danas ne preporučuju izvorni Božji zakon koji je u Bibliji, nego preporučuju promijenjeni Božji zakon? Što je pravednost? Pravednost je poslušnost zakonu. Pravednost pred Bogom je poslušnost Božjem zakonu - koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi. Promjenom Božjeg zakona - 10 Božjih zapovijedi koje se nalaze u Bibliji (Izlazak 20,2-17) upućuje se čudna poruka: da je Bog loš Zakonodavac i da Njegov zakon nije savršen i nepromjenjiv, a da su ljudi bolji zakonodavci od samoga Boga. Kada bi bila istina da je izvorni Božji zakon trebalo promijeniti tada bi Bog zaista bio loš Zakonodavac. Bog se ne mijenja. Stoga je i Njegov zakon (koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi) nepromjenjiv. KOJI JE BOLJI ZAKON ONAJ U BIBLIJI, ILI U KATEKIZMU, ILI U CRKVENIM PRIRUČNICIMA MNOGIH CRKVENIH ORGANIZACIJA? Rimokatolička crkva priznaje da je promijenila Božji zakon glede svetkovanja dana odmora i da je nedjelja znak (žig, pečat) njenog autoriteta: “Nedjelja je znak našeg autoriteta. Crkva je iznad Biblije, a promjena dana odmora dokaz je te činjenice.” (Catholic Record, 01.09.1923.) Rimokatolički kardinal James Gibbons priznao je da je Rimokatolička crkva proglasila nedjelju svetim danom, i kako se to ne može opravdati Biblijom: “Možete čitati Bibliju od Postanka do Otkrivenja i nećete naći nijedan redak koji bi potvrdio svetost nedjelje. Pismo podupire jedino subotnje bogoštovlje, koje mi [rimokatolici] nikad ne posvećujemo službi Bogu.” (James Gibbons, The Faith of Our Fathers / Vjera naših otaca, New York, 1917., str. 89.) Promjena je provedena postupno i nedjelja nije prihvaćena kao opći kršćanski blagdan sve do zakona rimskog cara Konstantina proglašenog 7. ožujka 321. godine. O povijesnim dokazima za promjenu dana odmora spomenimo još jedan. Crkveni povjesničar Euzebije, suvremenik rimskog cara Konstantina, piše: „Sve što je trebalo činiti u subotu, mi smo prenijeli na dan Gospodnji (nedjelju), kao pogodniji dan, koji ima prvenstvo i uživa veći ugled nego židovska subota.“ (Migne, Patrologie Grecque, T. XXIII, col. 21. Komentar o Psalmu 92) Međutim, sedmi dan, subota, nije židovska, nego Božja. Sedmi dan subotu uspostavio je Bog na početku, odmah nakon stvaranja svijeta, a ne Židovi koji su se kao narod pojavili mnogo kasnije, tisućama godina nakon stvaranja svijeta. To možemo pročitati na prvoj stranici Biblije: „Tako bude dovršeno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom. I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini. To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani.“ (Postanak 2,1-4) Time što je „blagoslovio i posvetio“ sedmi dan, Bog je postavio spomenik svom djelu stvaranja. Međutim, mnogi su iznenađeni kad u Svetim spisima pročitaju da je sedmi dan subota a ne nedjelja. Redoslijed dana u tjednu nije se izmijenio od stvaranja do danas. Prema Bibliji, subota je uvijek bila sedmi dan: „A sedmoga je dana subota.“ (Izlazak 20,10) Izraelski narod tisućljećima je svetkovao sedmi dan subotu. Tako osim Svetih spisa, imamo za svjedoka cijeli jedan narod da se redoslijed dana u tjednu nije promijenio. Kalendar se mijenjao, ali redoslijed dana u tjednu ostao je isti, a to potvrđuje i znanost. Bog je preko svojih proroka i apostola obećao da će čuvati Svete spise i svoj sveti Zakon. Isus je rekao: „Jer, zaista, kažem vam, dok postoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrčica slova iz Zakona sigurno neće nestati.“ (Matej 5,18) Svetkovanje nedjelje znak je autoriteta Rimokatoličke crkve. Sama Rimokatolička crkva priznaje da je svetkovanje nedjelje znak njezinog autoriteta: “Takav zakon ne postoji u Bibliji. To je zakon svete Katoličke crkve. Biblija kaže: 'Sjeti se da svetkuješ dan subotni.' Katolička Crkva kaže: 'Ne, svojom božanskom moći ukidamo subotu i naređujemo ti da svetkuješ prvi dan tjedna (nedjelju).' I cijeli civilizirani svijet klanja se u odanoj poslušnosti zapovijedi svete Katoličke crkve.” (Rimokatolički svećenik T. Enright, C.S.S.R. predavanje u Hartfordu, Kansas, 18. veljače 1884.) S obzirom na sve ono što piše u Svetim spisima, svaki čovjek treba se upitati: Tko je bolji Zakonodavac? Bog ili vjerski i politički vođe? Bog ili Crkva? Je li Crkva iznad Biblije? Ili je Biblija iznad Crkve? Je li Isus savršen i nepromjenjiv primjer svim ljudima ili samo Židovima? U Svetim spisima vidimo da je Isus živio u skladu sa svih Deset Božjih zapovijedi (Izlazak 20,2-17) koje su „ispisane prstom Božjim“ (Izlazak 31,18). On je „Sin Božji“ i „Sin Čovječji“, bezgrešni, savršeni. Zbog savršenog vršenja Božjeg zakona Isus je „put, istina i život” (Ivan 14,6). I po svom čudesnom rođenju Isus se razlikuje od svih drugih proroka, apostola i svih ljudi na zemlji. U Bibliji piše: „'Kako će to biti', reče Marija anđelu, 'jer se ja ne sastajem s mužem?' 'Duh Sveti sići će na te', odgovori joj anđeo, 'sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim.'“ (Luka 1,34-35) Mnogi Židovi kažu da poštuju svih Deset zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“, ali ne vjeruju u Isusa. A mnogi kršćani i muslimani kažu da vjeruju u Isusa, ali ne poštuju svih Deset zapovijedi KOJE JE ISUS POŠTOVAO, koje su „ispisane prstom Božjim.“ A potrebno je oboje: vršiti svih Deset zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“ i imati vjeru u Isusa. Isus je pružio najbolji primjer svim ljudima kako treba ljubiti Boga i bližnje. Mi nikad ne možemo u potpunosti dostići Isusa, naš savršeni Uzor, jer On je bezgrešan a mi smo grešnici, ali trebamo Ga oponašati nabolje što možemo. Dok je Isus bio na Zemlji, kritizirali su Ga zbog Njegovog načina svetkovanja subote jer je On subotom liječio bolesne, a Židovi su smatrali da subotom ne treba liječiti. U Evanđelju po Marku piše: “Bijaše neki čovjek s usahlom rukom. Pazili su na nj da li će ga u subotu izliječiti, da ga [Isusa] mognu optužiti.” (Marko 3,1.2) Liječenjem bolesnih u subotu Isus je pokazivao bît zapovijedi o suboti, kao i bît ostalih devet zapovijedi - ljubav. Međutim, mnogi imaju iskrivljeno mišljenje o tome što je ljubav. Ljubav je bît Božjeg karaktera i očituje se u moralnom Zakonu - Deset Božjih zapovijedi. Zato razdvajati moralni Zakon od ljubavi i Božjeg karaktera nije moguće, jer se Božji karakter, koji je sama ljubav, očituje u moralnom Zakonu. A u Svetim spisima stoji: „Ljubav je ispunjeni Zakon.“ (Rimljanima 13,10) Mnogi varaju sami sebe kad misle da ljube Boga i svoje bližnje a ne vrše svih Deset Božjih zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“ (Izlazak 31,18) i posebno preziru četvrtu zapovijed iz Božjeg zakona (Izlazak 20,8-11). Apostol Ivan piše: „U ovome stoji ljubav prema Bogu: da vršimo njegove zapovijedi.“ (1. Ivanova 5,3) Isus je rekao: „Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dođoh da ih ukinem, već da ih ostvarim.“ (Matej 5,17) Isus je svojim primjerom savršeno pokazao KOJIH Deset Božjih zapovijedi trebamo vršiti i NA KOJI NAČIN. Isus, Mesija, koji je bio savršeno pravedan, živio je u skladu s Deset Božjih zapovijedi. To znači da je i Božji zakon po kojem je Isus živio također savršeno pravedan. Tako je Isus svojim savršeno pravednim životom potvrdio savršenost svih Božjih zapovijedi. Ako ovo vjerujemo, tada vjerom možemo primiti Kristovu savršenu pravednost. Ako ne vjerujemo, odbacujemo Kristovu savršenu pravednost. A budući da je Božji zakon savršen, znači da je i nepromjenjiv. U Bibliji piše: „Na tome se temelji postojanost svetih, koji čuvaju Božje zapovijedi i vjeru u Isusa.” (Otkrivenje 14,12) Većina će ljudi ovaj navedeni tekst iz Svetih spisa uporno nastaviti tumačiti u pogrešnom smislu. Što je istina? Istina se ne plaši provjeravanja a laž se toga boji. I kao što je bilo pred potop, istina nije prestala biti istina, iako većina (osim svega osam osoba) nije vjerovala u nju. Jednako tako i pred svršetak svijeta istina neće prestati biti istina zato što većina neće vjerovati u nju. Promjenom Božjeg zakona - 10 zapovijedi izmijenjeno je Božje savršeno mjerilo pravednosti i omalovažen Bog Zakonodavac. Time je izmijenjeno mjerilo koje definira što je grijeh. Je li grijeh kršenje jedne od Deset zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“ koje se nalaze u Bibliji? Ili je grijeh kršenje jedne od Deset crkvenih zapovijedi koje se nalaze u Katekizmu? S poštovanjem. Želim Vam Božji blagoslov.
Hvala ti Gospodine za oprost mojih grjeha koje sam oplakala ,jecajima.Hvala ti Gospodine sto sam ti s desna .Slavim te Oce moj za svu ljubav.Pokajmo se braco moja susretnimo svoju savjest miloscu Isusa zovite je.Pokajte se i priznaje kao razbojnik kome je Isus vec danas obeco Raj.LjubljeniRaspeti Kriste hvala ti za ljubav.Hvalim te Oce moj u sinu tvom Isusu Uskrslome za koga ti zahvaljujem Blagosovljen Bog nas ljubavi i Mira.Hvala ti Gospodine na bratu u Kristu.Hvala ti Duse Sv rjeci koja govoris srcu mom.Bbl svimaAmen🙏🏻🙏🏻🙏🏻🕊️🔥💜💥
Ovo je prekrasno,poucno....Aleluja Isusu
Koja naracija, koje dubine duhovnog spoznanja... Slava Bogu...
Neka je blagoslovljen Bog.
Molim Vas, G. Rajko, stavite me u molitvu, zahvaljujem 🙏
Gdje se može zatražiti pomoć za molitve u potrebi?
A što je s Božjim zakonom koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi? Zašto vjerske vođe danas ne preporučuju izvorni Božji zakon koji je u Bibliji, nego preporučuju promijenjeni Božji zakon? Što je pravednost? Pravednost je poslušnost zakonu. Pravednost pred Bogom je poslušnost Božjem zakonu - koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi. Promjenom Božjeg zakona - 10 Božjih zapovijedi koje se nalaze u Bibliji (Izlazak 20,2-17) upućuje se čudna poruka: da je Bog loš Zakonodavac i da Njegov zakon nije savršen i nepromjenjiv, a da su ljudi bolji zakonodavci od samoga Boga. Kada bi bila istina da je izvorni Božji zakon trebalo promijeniti tada bi Bog zaista bio loš Zakonodavac. Bog se ne mijenja. Stoga je i Njegov zakon (koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi) nepromjenjiv. KOJI JE BOLJI ZAKON ONAJ U BIBLIJI, ILI U KATEKIZMU, ILI U CRKVENIM PRIRUČNICIMA MNOGIH CRKVENIH ORGANIZACIJA? Rimokatolička crkva priznaje da je promijenila Božji zakon glede svetkovanja dana odmora i da je nedjelja znak (žig, pečat) njenog autoriteta: “Nedjelja je znak našeg autoriteta. Crkva je iznad Biblije, a promjena dana odmora dokaz je te činjenice.” (Catholic Record, 01.09.1923.) Rimokatolički kardinal James Gibbons priznao je da je Rimokatolička crkva proglasila nedjelju svetim danom, i kako se to ne može opravdati Biblijom: “Možete čitati Bibliju od Postanka do Otkrivenja i nećete naći nijedan redak koji bi potvrdio svetost nedjelje. Pismo podupire jedino subotnje bogoštovlje, koje mi [rimokatolici] nikad ne posvećujemo službi Bogu.” (James Gibbons, The Faith of Our Fathers / Vjera naših otaca, New York, 1917., str. 89.) Promjena je provedena postupno i nedjelja nije prihvaćena kao opći kršćanski blagdan sve do zakona rimskog cara Konstantina proglašenog 7. ožujka 321. godine. O povijesnim dokazima za promjenu dana odmora spomenimo još jedan. Crkveni povjesničar Euzebije, suvremenik rimskog cara Konstantina, piše: „Sve što je trebalo činiti u subotu, mi smo prenijeli na dan Gospodnji (nedjelju), kao pogodniji dan, koji ima prvenstvo i uživa veći ugled nego židovska subota.“ (Migne, Patrologie Grecque, T. XXIII, col. 21. Komentar o Psalmu 92) Međutim, sedmi dan, subota, nije židovska, nego Božja. Sedmi dan subotu uspostavio je Bog na početku, odmah nakon stvaranja svijeta, a ne Židovi koji su se kao narod pojavili mnogo kasnije, tisućama godina nakon stvaranja svijeta. To možemo pročitati na prvoj stranici Biblije: „Tako bude dovršeno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom. I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini. To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani.“ (Postanak 2,1-4) Time što je „blagoslovio i posvetio“ sedmi dan, Bog je postavio spomenik svom djelu stvaranja. Međutim, mnogi su iznenađeni kad u Svetim spisima pročitaju da je sedmi dan subota a ne nedjelja. Redoslijed dana u tjednu nije se izmijenio od stvaranja do danas. Prema Bibliji, subota je uvijek bila sedmi dan: „A sedmoga je dana subota.“ (Izlazak 20,10) Izraelski narod tisućljećima je svetkovao sedmi dan subotu. Tako osim Svetih spisa, imamo za svjedoka cijeli jedan narod da se redoslijed dana u tjednu nije promijenio. Kalendar se mijenjao, ali redoslijed dana u tjednu ostao je isti, a to potvrđuje i znanost. Bog je preko svojih proroka i apostola obećao da će čuvati Svete spise i svoj sveti Zakon. Isus je rekao: „Jer, zaista, kažem vam, dok postoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrčica slova iz Zakona sigurno neće nestati.“ (Matej 5,18) Svetkovanje nedjelje znak je autoriteta Rimokatoličke crkve. Sama Rimokatolička crkva priznaje da je svetkovanje nedjelje znak njezinog autoriteta: “Takav zakon ne postoji u Bibliji. To je zakon svete Katoličke crkve. Biblija kaže: 'Sjeti se da svetkuješ dan subotni.' Katolička Crkva kaže: 'Ne, svojom božanskom moći ukidamo subotu i naređujemo ti da svetkuješ prvi dan tjedna (nedjelju).' I cijeli civilizirani svijet klanja se u odanoj poslušnosti zapovijedi svete Katoličke crkve.” (Rimokatolički svećenik T. Enright, C.S.S.R. predavanje u Hartfordu, Kansas, 18. veljače 1884.) S obzirom na sve ono što piše u Svetim spisima, svaki čovjek treba se upitati: Tko je bolji Zakonodavac? Bog ili vjerski i politički vođe? Bog ili Crkva? Je li Crkva iznad Biblije? Ili je Biblija iznad Crkve? Je li Isus savršen i nepromjenjiv primjer svim ljudima ili samo Židovima? U Svetim spisima vidimo da je Isus živio u skladu sa svih Deset Božjih zapovijedi (Izlazak 20,2-17) koje su „ispisane prstom Božjim“ (Izlazak 31,18). On je „Sin Božji“ i „Sin Čovječji“, bezgrešni, savršeni. Zbog savršenog vršenja Božjeg zakona Isus je „put, istina i život” (Ivan 14,6). I po svom čudesnom rođenju Isus se razlikuje od svih drugih proroka, apostola i svih ljudi na zemlji. U Bibliji piše: „'Kako će to biti', reče Marija anđelu, 'jer se ja ne sastajem s mužem?' 'Duh Sveti sići će na te', odgovori joj anđeo, 'sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim.'“ (Luka 1,34-35) Mnogi Židovi kažu da poštuju svih Deset zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“, ali ne vjeruju u Isusa. A mnogi kršćani i muslimani kažu da vjeruju u Isusa, ali ne poštuju svih Deset zapovijedi KOJE JE ISUS POŠTOVAO, koje su „ispisane prstom Božjim.“ A potrebno je oboje: vršiti svih Deset zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“ i imati vjeru u Isusa. Isus je pružio najbolji primjer svim ljudima kako treba ljubiti Boga i bližnje. Mi nikad ne možemo u potpunosti dostići Isusa, naš savršeni Uzor, jer On je bezgrešan a mi smo grešnici, ali trebamo Ga oponašati nabolje što možemo. Dok je Isus bio na Zemlji, kritizirali su Ga zbog Njegovog načina svetkovanja subote jer je On subotom liječio bolesne, a Židovi su smatrali da subotom ne treba liječiti. U Evanđelju po Marku piše: “Bijaše neki čovjek s usahlom rukom. Pazili su na nj da li će ga u subotu izliječiti, da ga [Isusa] mognu optužiti.” (Marko 3,1.2) Liječenjem bolesnih u subotu Isus je pokazivao bît zapovijedi o suboti, kao i bît ostalih devet zapovijedi - ljubav. Međutim, mnogi imaju iskrivljeno mišljenje o tome što je ljubav. Ljubav je bît Božjeg karaktera i očituje se u moralnom Zakonu - Deset Božjih zapovijedi. Zato razdvajati moralni Zakon od ljubavi i Božjeg karaktera nije moguće, jer se Božji karakter, koji je sama ljubav, očituje u moralnom Zakonu. A u Svetim spisima stoji: „Ljubav je ispunjeni Zakon.“ (Rimljanima 13,10) Mnogi varaju sami sebe kad misle da ljube Boga i svoje bližnje a ne vrše svih Deset Božjih zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“ (Izlazak 31,18) i posebno preziru četvrtu zapovijed iz Božjeg zakona (Izlazak 20,8-11). Apostol Ivan piše: „U ovome stoji ljubav prema Bogu: da vršimo njegove zapovijedi.“ (1. Ivanova 5,3) Isus je rekao: „Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dođoh da ih ukinem, već da ih ostvarim.“ (Matej 5,17) Isus je svojim primjerom savršeno pokazao KOJIH Deset Božjih zapovijedi trebamo vršiti i NA KOJI NAČIN. Isus, Mesija, koji je bio savršeno pravedan, živio je u skladu s Deset Božjih zapovijedi. To znači da je i Božji zakon po kojem je Isus živio također savršeno pravedan. Tako je Isus svojim savršeno pravednim životom potvrdio savršenost svih Božjih zapovijedi. Ako ovo vjerujemo, tada vjerom možemo primiti Kristovu savršenu pravednost. Ako ne vjerujemo, odbacujemo Kristovu savršenu pravednost. A budući da je Božji zakon savršen, znači da je i nepromjenjiv. U Bibliji piše: „Na tome se temelji postojanost svetih, koji čuvaju Božje zapovijedi i vjeru u Isusa.” (Otkrivenje 14,12) Većina će ljudi ovaj navedeni tekst iz Svetih spisa uporno nastaviti tumačiti u pogrešnom smislu. Što je istina? Istina se ne plaši provjeravanja a laž se toga boji. I kao što je bilo pred potop, istina nije prestala biti istina, iako većina (osim svega osam osoba) nije vjerovala u nju. Jednako tako i pred svršetak svijeta istina neće prestati biti istina zato što većina neće vjerovati u nju. Promjenom Božjeg zakona - 10 zapovijedi izmijenjeno je Božje savršeno mjerilo pravednosti i omalovažen Bog Zakonodavac. Time je izmijenjeno mjerilo koje definira što je grijeh. Je li grijeh kršenje jedne od Deset zapovijedi koje su „ispisane prstom Božjim“ koje se nalaze u Bibliji? Ili je grijeh kršenje jedne od Deset crkvenih zapovijedi koje se nalaze u Katekizmu? S poštovanjem. Želim Vam Božji blagoslov.