Šta mislite o današnjem videu? Jeste drugačiji od tipičnog formata, ali smatramo da može biti zanimljivo, pa čak i korisno razumeti kako funckionišu ovi neverovatni sistemi ako ne i čuda moderne tehnologije. Sledeći video biće u klasičnom formatu i oćekujte ga krajem nedelje.
U budućnosti više videa o ovoj teme u kojima bi bili pokriveni aspekti kriogenih, hipergoličkih i nuklearnih motora. Više informacija o načinu rada, otvorenom i zatvorenom ciklusu kao i istorijat razvoja raketnih motora od V2, preko RD 170 pa do RS 25
Video služi da bolje prikažeš ono što govoriš, a ne da se nasumično ponavljaju klipovi koji su jedva povezani sa temom/naslovom. Što se tiče teksta, dosta je suvoparan i na nekim delovima polutačan i netačan (da sada ne ispravljam) i veliki deo su zauzele nebitne stvari (ceo početak do 7:55 može komotno da se izbriše), koje mogu da budu bitne samo nekom profesoru u osnovnoj školi i treba mnogo konciznije da se objasne. Da ne bude da samo nekonstruktivno kritikujem, pozdravljam temu i pokušaj obrade iste, ako hoćeš da napraviš malo bolji i razumljiviji video o raketnim motorima, pogledaj ovaj serijal: ua-cam.com/video/s1Ud6SmbtKY/v-deo.html
@@My-Opinion-Doesnt-Matter potpuno si u pravu, ali to se često dešava na našim videima (mislim na od Vardara pa do Triglava ). Jednom sam gledao avione kako lete iznad mora, a tip priča o podmornicama
Чудо ова технологија, стално се нека чудеса праве, ја као стар човек не стигнем све да пропратим... А теби хвала што нас информишеш сваки дан браво!!!!
Momce ja sam doveden u ne doumicu . Ocekivao sam informaciju o nekom konkretnom raketnom motoru ili bar o novim formulama za raketno gorivo koje treba da pogoni recimo nase rakete dometa do 300 km i slicno jer postavio si prof. Milinovica u naslov . A sve se svelo na uopsteno predavanje o osnovama raketnih pogona .Ostavi to za vojnu akademiju ili masinski fakultet .
Kao pripadnik tada VJ. Dobio sam ves 12105. Mehanicar za municiju i minsko eksplozivna sredstva. Svaki dan smo ucili o motorima. Veoma zanimljiva prica!!!!
Motori koji koriste Kerozin (RP-1), Metan i Vodonik su kriogeni motori koji koriste tečni kiseonik. Postoje i hipergolični motori kod kojih smeša goriva i oksidatora sama reaguje u dodiru sa oksidatorom i nije potrebno spoljno paljenje. Najčešće gorivo kod ovih motora je Hidrazin i Asimetrični Hidrazin a oksidator je uglavnom Azot Tetroksid. Sovjetski Savez je u ranom razvoju ovih raketa koristio i smešu Hidrazina i Azotne kiseline, što je bila toliko toksična i opasna smeša da se je prozvali "Đavolji otrov". Raketa ovog tipa je bila uzrok ogromne eksplozije na Bajkonuru u kojoj je poginulo mnogo naučnika kao i sam general Mitrofan Nedelin po kome je ovaj incident dobio ime Nedelinova katastrofa. Inače sam Hidrazin je toksično gorivo, izuzetno kancerogeno i rakete koji koriste ova goriva u prvoj fazi ne koriste se za letove sa posadom. Primer ovakve rakete je ruski Proton-M. Hidrazinski motori se ipak koriste na svim svemirskim letelicama kao upravljački i motori reaktivne kontrole, ali su konstrukciono odvojeni od same kapsule sa posadom radi sigurnosti.
@@nenad2582 Tečni kiseonik (LOX) se najviše koristi kod "tečnih" raketa, jer po kg (uključujući i rezervoar) daje najviše "oksidansa". Mana mu je što je tačan na vrlo niskim (kriogenim) temperaturama, tako da sipa neposredno pred poletanje rakete u dobro izolovani rezervoar (da ne bi brzo proključao/ispario) tako da nije koristan u vojne svrhe. Tečni kiseonik je najpopularniji kod komercijalnih raketa i najčešće se koristi se kao oksidans za vodonik, metan i kerozin. Alternativa je kompresovani kiseonik koji ne zahteva kriogene temperature i može da stoji duže vreme na sobnoj temperaturi, ali on zahteva dosta težak rezervoar koji treba da podnese velike pritiske (10x veće nego recimo boca plina u autu). Azotsuboksid je takođe stabilan na sobnoj temperaturi i zahteva lakši rezervoar sa mnogo manjim pritiskom, tako da se češće koristi nego kompresovani kiseonik (ali u njemu ima 3x manje kiseonika po kg). Najčešće se koristi u hibridnim i hobi raketama (gde gorivo može da bude obična guma). Od tečnih oxidansa popularan je bio i hidrogen peroksid koji je stabilan na sobnoj temperaturi, ali se danas ređe koristi jer vremenom nagriza rezervoar (i ostale delove rakete sa kojima dođe u kontakt) i dosta je eksplozivan (koristi se i kao monopropelent), tako da mora pažljivo da se rukuje. Postoje i drugi tečni oxidansi, kao što je ALexM spomenuo azot tetroksid, iako "stabilan" na sobnoj temperaturi, u kombinaciji sa hidrazinom vrlo opasan po život i okolinu, tako da ga najčešće koriste samo najveće vojske za slanje svojih špijunskih satelita. Za rakete na "čvrsti" pogon (koje su 99.9% svih raketa koje koriste vojske) oksidans je najčešće amonijum perhlorat vezan sa gorivom aluminijumom, taj miks je stabilan na sobnoj temperaturi (ne treba mu izolacija kao što je pogrešno navedeno u videu) i može da dugo stoji spreman za upoterbu, što vojsci najviše odgovara. Naravno mogući su otkazi/kvarovi/ekspolozije, ali taj broj je zanemariv o odnosu na ostale tipove raketa. Ukratko mana "čvrstih" raketa je nešto manji specifični impuls (potisak u po kg goriva) u odnosu na rakete na tečna goriva i nemogućnost "doziranja" potiska tokom rada rakete i gašenje i ponovno paljenje (što je vojsci skoro pa nebitno), a vrline su između ostalog niska cena, jednostavnost rukovanja i skladištenja, bezbednost...
Zanimljivi su hibridni motori gde je gorivo cvrsto (neka vrsta gume) a ubacuje se tecni oksidator, tu nema opasnosti od eksplozije kao pri mesanju dve tecne komponente a mozete da ga kontrolisete, ugasite kad hocete ili dozirate.
Dali je moguce da je odluka naseg rukovodstva da ne nabavlja Ruske pvo sisteme iskljucivo iz razloga sto se,, brinu" da bi to naljutilo nase zapadne partnere, i koliko se tu pita vojska ili ti struka a kolko politicki vrh?
Svako moze napraviti jednu malu raketicu.. uzmite braon secer i ugalj Sve to dobro nabiti u cevku Fitilj zapaliti i cevka leti. Naj jednostavniji Motor,,,SECER I UGALJ😅😅😅😅😅
@HARIS ja sam nešto načuo da je Kosovo NEOVISNO, a ne NEZAVISNO. Doduše, ja nemam pojma u čemu je razlika, ali mislim da tebi jeste i da si se malo zabunio. Ali još je i gore što nevidiš kako NATO jebe tebe
Šta mislite o današnjem videu? Jeste drugačiji od tipičnog formata, ali smatramo da može biti zanimljivo, pa čak i korisno razumeti kako funckionišu ovi neverovatni sistemi ako ne i čuda moderne tehnologije. Sledeći video biće u klasičnom formatu i oćekujte ga krajem nedelje.
Odličan video. Objašnjenje je sažeto, a s druge strane sveobuhvatno.
U budućnosti više videa o ovoj teme u kojima bi bili pokriveni aspekti kriogenih, hipergoličkih i nuklearnih motora.
Više informacija o načinu rada, otvorenom i zatvorenom ciklusu kao i istorijat razvoja raketnih motora od V2, preko RD 170 pa do RS 25
Video služi da bolje prikažeš ono što govoriš, a ne da se nasumično ponavljaju klipovi koji su jedva povezani sa temom/naslovom.
Što se tiče teksta, dosta je suvoparan i na nekim delovima polutačan i netačan (da sada ne ispravljam) i veliki deo su zauzele nebitne stvari (ceo početak do 7:55 može komotno da se izbriše), koje mogu da budu bitne samo nekom profesoru u osnovnoj školi i treba mnogo konciznije da se objasne.
Da ne bude da samo nekonstruktivno kritikujem, pozdravljam temu i pokušaj obrade iste, ako hoćeš da napraviš malo bolji i razumljiviji video o raketnim motorima, pogledaj ovaj serijal: ua-cam.com/video/s1Ud6SmbtKY/v-deo.html
@@My-Opinion-Doesnt-Matter potpuno si u pravu, ali to se često dešava na našim videima (mislim na od Vardara pa do Triglava ). Jednom sam gledao avione kako lete iznad mora, a tip priča o podmornicama
ION motori mozda u nekom buducem video. Hvala
Чудо ова технологија, стално се нека чудеса праве, ја као стар човек не стигнем све да пропратим... А теби хвала што нас информишеш сваки дан браво!!!!
@HARIS нисмо ни ми заборавили шта су муслимани урадили нама. И ми ћемо вама вратити мило за драго, кад тад. Само мало стрпљења матори.
Momce ja sam doveden u ne doumicu . Ocekivao sam informaciju o nekom konkretnom raketnom motoru ili bar o novim formulama za raketno gorivo koje treba da pogoni recimo nase rakete dometa do 300 km i slicno jer postavio si prof. Milinovica u naslov . A sve se svelo na uopsteno predavanje o osnovama raketnih pogona .Ostavi to za vojnu akademiju ili masinski fakultet .
@HARIS zaustavljen si ti u razvoju Harise ili te babo u pogresnoj rupi pravio .
@HARIS Дувај га бре закржљали створе !!!
Kao pripadnik tada VJ. Dobio sam ves 12105. Mehanicar za municiju i minsko eksplozivna sredstva.
Svaki dan smo ucili o motorima.
Veoma zanimljiva prica!!!!
Odlican video.
Totalno si drugaciji od onih koji se dovate nekog orudja, pa balave sve ono sto su poskidali sa Vikipedije.
Samo napred
BOLJE VAM JE LITAR VISKIJA I PAMET UGLAVU ZDRAVI CETE BITI
Odlično. Samo kratak..
Bravo.. Samo nastavi!!!
možda nešto o gorivu ( općenito sastav ), i tekućeg i čvrstog . A zanima me i koji su to još oksidatori osim kisika
Motori koji koriste Kerozin (RP-1), Metan i Vodonik su kriogeni motori koji koriste tečni kiseonik.
Postoje i hipergolični motori kod kojih smeša goriva i oksidatora sama reaguje u dodiru sa oksidatorom i nije potrebno spoljno paljenje.
Najčešće gorivo kod ovih motora je Hidrazin i Asimetrični Hidrazin a oksidator je uglavnom Azot Tetroksid.
Sovjetski Savez je u ranom razvoju ovih raketa koristio i smešu Hidrazina i Azotne kiseline, što je bila toliko toksična i opasna smeša da se je prozvali
"Đavolji otrov". Raketa ovog tipa je bila uzrok ogromne eksplozije na Bajkonuru u kojoj je poginulo mnogo naučnika kao i sam general Mitrofan Nedelin
po kome je ovaj incident dobio ime Nedelinova katastrofa.
Inače sam Hidrazin je toksično gorivo, izuzetno kancerogeno i rakete koji koriste ova goriva u prvoj fazi ne koriste se za letove sa posadom.
Primer ovakve rakete je ruski Proton-M.
Hidrazinski motori se ipak koriste na svim svemirskim letelicama kao upravljački i motori reaktivne kontrole, ali su konstrukciono
odvojeni od same kapsule sa posadom radi sigurnosti.
@@pathfinder2reality bolje da mi nisi odgovorio, tek sam sada zbunjen
@@nenad2582
Tečni kiseonik (LOX) se najviše koristi kod "tečnih" raketa, jer po kg (uključujući i rezervoar) daje najviše "oksidansa". Mana mu je što je tačan na vrlo niskim (kriogenim) temperaturama, tako da sipa neposredno pred poletanje rakete u dobro izolovani rezervoar (da ne bi brzo proključao/ispario) tako da nije koristan u vojne svrhe. Tečni kiseonik je najpopularniji kod komercijalnih raketa i najčešće se koristi se kao oksidans za vodonik, metan i kerozin.
Alternativa je kompresovani kiseonik koji ne zahteva kriogene temperature i može da stoji duže vreme na sobnoj temperaturi, ali on zahteva dosta težak rezervoar koji treba da podnese velike pritiske (10x veće nego recimo boca plina u autu).
Azotsuboksid je takođe stabilan na sobnoj temperaturi i zahteva lakši rezervoar sa mnogo manjim pritiskom, tako da se češće koristi nego kompresovani kiseonik (ali u njemu ima 3x manje kiseonika po kg). Najčešće se koristi u hibridnim i hobi raketama (gde gorivo može da bude obična guma).
Od tečnih oxidansa popularan je bio i hidrogen peroksid koji je stabilan na sobnoj temperaturi, ali se danas ređe koristi jer vremenom nagriza rezervoar (i ostale delove rakete sa kojima dođe u kontakt) i dosta je eksplozivan (koristi se i kao monopropelent), tako da mora pažljivo da se rukuje.
Postoje i drugi tečni oxidansi, kao što je ALexM spomenuo azot tetroksid, iako "stabilan" na sobnoj temperaturi, u kombinaciji sa hidrazinom vrlo opasan po život i okolinu, tako da ga najčešće koriste samo najveće vojske za slanje svojih špijunskih satelita.
Za rakete na "čvrsti" pogon (koje su 99.9% svih raketa koje koriste vojske) oksidans je najčešće amonijum perhlorat vezan sa gorivom aluminijumom, taj miks je stabilan na sobnoj temperaturi (ne treba mu izolacija kao što je pogrešno navedeno u videu) i može da dugo stoji spreman za upoterbu, što vojsci najviše odgovara. Naravno mogući su otkazi/kvarovi/ekspolozije, ali taj broj je zanemariv o odnosu na ostale tipove raketa. Ukratko mana "čvrstih" raketa je nešto manji specifični impuls (potisak u po kg goriva) u odnosu na rakete na tečna goriva i nemogućnost "doziranja" potiska tokom rada rakete i gašenje i ponovno paljenje (što je vojsci skoro pa nebitno), a vrline su između ostalog niska cena, jednostavnost rukovanja i skladištenja, bezbednost...
@@My-Opinion-Doesnt-Matter ipak ću ovo morat pročitat još nekoliko puta. A i zanimljivo je
Zanimljivi su hibridni motori gde je gorivo cvrsto (neka vrsta gume) a ubacuje se tecni oksidator, tu nema opasnosti od eksplozije kao pri mesanju dve tecne komponente a mozete da ga kontrolisete, ugasite kad hocete ili dozirate.
A sta sa motorima na fuziju ili fisiju? Dokle smo tu odmakli i da li je Pavle Savis ista poradio po tom pitanju?
Dali je moguce da je odluka naseg rukovodstva da ne nabavlja Ruske pvo sisteme iskljucivo iz razloga sto se,, brinu" da bi to naljutilo nase zapadne partnere, i koliko se tu pita vojska ili ti struka a kolko politicki vrh?
Svako moze napraviti jednu malu raketicu.. uzmite braon secer i ugalj
Sve to dobro nabiti u cevku
Fitilj zapaliti i cevka leti.
Naj jednostavniji Motor,,,SECER I UGALJ😅😅😅😅😅
mogu motori na principu dinama koi tvara struju .
strucno
пријатељу, прескочи основе физике за 6. и 7. разред, ионако си их слабо изложио. Сконцентриши се на конкретне податке, везано за ракетну технику.
Sta je pogresio
Ne kaže se savlađivati nego savladati
... a kako onda znaš da je on htio ( ili hteo ) reći da se radi o " savladati " ? Možda je mislio na dobro popiti
@@nenad2582 znam ja sve druže moj šta je htio
@@ivanvasic2672 još kad bi ti znao šta bi sam htio ili hteo, može i obrnuto hteo ili htio, nebi ti bilo kraja
@HARIS ja sam nešto načuo da je Kosovo NEOVISNO, a ne NEZAVISNO. Doduše, ja nemam pojma u čemu je razlika, ali mislim da tebi jeste i da si se malo zabunio. Ali još je i gore što nevidiš kako NATO jebe tebe
@HARIS zaustavljen si ti Harise u razvoju ili te babo u pogresnoj rupi pravio .
Dobar video, ali ja ne čuh prof. Milinovića?