HGU Sessions u Brozovoj 8a - MLADEN MALEK / O digitalnoj distribuciji glazbe za glazbenike
Вставка
- Опубліковано 1 лип 2024
- Mladen Malek vlasnik je izdavačke kuće Nota Bene Records, u okviru koje od 1994. godine realizira projekte uglavnom iz područja jazza, klasične i world glazbe, a od osnutka pa do danas ima prijavljeno više od 280 diskografskih izdanja. Od 2022. godine pokreće i odjel za digitalnu distribuciju glazbe te aktivno nastavlja sa snimanjima i produkcijom.
Mladen dolazi iz redova aktivnih glazbenika, dakle ima iskustvo glazbenika izvođača, zatim snimatelja i vlasnika studija za snimanje, producenta i na kraju izdavača, i po tome se razlikuje od većine ostalih izdavača, jer dobro poznaje poziciju glazbenika kada su u pitanju prava i prihodi od bavljenja glazbom.
Unatrag nekoliko godina izdao je albume brojnih članova HGU - dobitnika nagrada Status i Porin npr. Robert Mikuljan truba, Ivan Kapec gitara, Goran Delač bas gitara, Nebojša Buhin gitara, Mario Rašić bas gitara, Marko First violina, Jan Ivelić i Borko Rupena bubnjevi, i dr..
00:00 Uvodna najava
00:49 Kako je i kada nastala distribucija glazbe
02:23 Vrste distribucija glazbe
05:45 DSP - Digital Service Provider: Spotify, Tidal, Deezer, iTunes itd.
07:23 Neovisni i "major" distributeri
12:30 White label distributeri npr. Believe (Francuska)
13:14 Agregatori npr. CD Baby
16:03 Otvorene platforme "za sve" npr. SoundCloud, UA-cam
17:23 Dashboard - podaci o slušanju i prihodu
20:56 Kako izvođač može distribuirati izdanje
23:32 Razlika između covera i obrade pjesme
30:12 Copyright strike na UA-camu & Blanket License
35:04 Upisivanje meta data podataka i "royalties"
46:42 Pozicioniranje na glazbenim servisima tzv. DSP-ima, web portalima i medijima
53:02 Ideje za širenje potencijalnog tržišta za distribuciju glazbe
Biografija: Mladen Malek (Bjelovar 1966.) glazbenu karijeru počinje u 15-oj godini, kada ga na svoj koncert u Varaždinu poziva legendarni Drago Mlinarec, da sudjeluje uz Dragu i ostale članove sastava kao gitarist na koncertu. Glazbenu školu V. Lisinski završava u rekordnom roku na odjelu udaraljki polažući dvije godine u jednoj te se već tijekom trećeg razreda srednje, uspješno položivši audiciju, zapošaljava u orkestru Opere HNK Zagreb kao najmlađi član u povijesti ansambla i gdje ostaje slijedećih pet godina izvodeći najznačajnija djela opernog i baletnog repertoara pritom dobivši i izvrsne kritike i pohvale od strane dirigenata i kolega.
Ujedno aktivno djeluje na jazz i pop sceni svirajući s raznim sastavima i orkestrima te sudjelujući na značajnim festivalima te u emisijama tadašnje RTV Zagreb poput show programa „Sedma noć” i nešto kasnije u “Zuhra Show”-u te kao redovni član popularne zagrebačke novovalne grupe Boa gdje ostaje do samog kraja aktivnog djelovanja 2018-te godine. Uz glazbenu, školuje se i na srednjoj elektrotehničkoj školi u Zagrebu te nastavlja pohađati ukupno 3 semestra na PMF-u u Zagrebu. No, glazbeni angažmani odvode ga u novom smjeru te glazbeno iskustvo i znanje povezuje s onim iz elektrotehnike.
Snimajući konstantno u tonskim studijima počinje aktivno djelovati kao tonski snimatelj i glazbeni producent te ljubaznošću ing. Mladen Škaleca s kojim stjeće znanje surađujući na HRT-u tijekom 15 mjeseci rada u tadašnjoj režiji 4 (vijesti i talk-emisije sa gostima). Tijekom godina surađuje s najjačim izdavačkim kućama i producentima te tako ostvaruje suradnju na raznim projektima s praktično svim značajnijim imenima hrvatske ali i internacionalne glazbene scene. 1996. godine nakon suradnje s Vannom, Igorom Geržinom i Ritmo Lokom odlučuje pokrenuti vlastiti tonski studio koji ubrzo postaje jedan od najcjenjenijih prostora za realizaciju širokog spektra glazbenih stilova.
Prvi su projekti Cubismo, Matija Dedić trio itd. a ubrzo kao snimatelj i producent realizira nekoliko najznačajnijih projekata hrvatskog hip-hopa (Edo Maajka - Slušaj mater, El Bahattee - Svaki pas ima svoj dan, Elemental - Tempo velegrada, Tram 11 - Čovječe, ne ljuti se itd.) koji redom osvajaju nagrade Porin i Crni mačak te se danas smatraju najznačajnijim projektima iz tog glazbenog područja. Tu je i suradnja sa značajnim imenima jazza poput Saše Nestorovića, Igora Geržine, Ivana Kapeca, ali i iz klasične glazbe snimajući i sudjelujući na projektima velikog broja solista i ansambala.
Mladen je i vlasnik izdavačke kuće Nota Bene Records u okviru koje od 1994. godine realizira projekte uglavnom iz područja jazza, klasične i world glazbe, a od osnutka pa do danas ima prijavljeno više od 280 diskografskih izdanja. Od 2022. godine pokreće i odjel za digitalnu distribuciju glazbe te aktivno nastavlja sa snimanjima i produkcijom.
Produkcijski tim:
Voditeljica: Martina Validžić
Video snimanje i montaža: Goran Berović
Audio snimanje i montaža: Mario Rašić
Scenografija: Igor Balent / Balent Art Factory
Izvršna produkcija: Zvonimir Bučević / HGU Podružnica1 Zagreb
Zahvaljujemo Nota Bene Records za korištenje pozadinske glazbe
❤Mladen! Uvjek informativno, iskreno i slikovito 🙃
I bravo HGU na trudu da se napokon ljudima da praktički besplatni tečaj o ovim osnovnim pitanjima.
Ljudi - educirajte se i pokupite ove dvije rečenice od g. Maleka - #1 - PUBLIKA JE GLAVNO MJERILO USPJEHA; #2 - MUZIKA JE PROIZVOD; #3 IMAJTE VLASTITI WEB
Jedino se ne mogu složiti sa svim baš :D
1. Spotovi nisu toliko bitni, ili bar ne u formatu kojega se sječamo s MTVa ili Hit Depoa.
2. Distribucija preko velikih diskografa daje bolju šansu bilo kojem izvođaču jer većina diskografa ne razmišlja o fanovima nego o broju streamova i za jaaako rijetke izvođače će upregnut svoju mašineriju da nekog probaju učinit "poznatim"... A i to kad se dogodi, ne znači da ta poznatost garantira streamove jer - nema pravih fanova.
Model majora je: Skupi jako puno male zarade od malih izvođača da bi financirali svoje glavne zlatne koke i da ti onda ti mali izvođači ne smetaju u podjeli kolača jer ih ti također kotroliraš (guglajte "shelving in the music industry"). Da ne pričam postotke dijeljenja zarade :D
I nije broblem samo ne poznavanje pravne strane ili čak promidžbe jer se još uvijek bavimo sa prodavanjem šibica na malo.
1x stream = 0,001€ , 1x Bundle-CD+majica=25€ (recimo...) pa ti vidi što se više isplati. Ali za to prodati moraš imati fanove koji to žele imati doma, a ne samo potrošače koji će poslušati tvoju pjesmu 3 puta jer je popularna kao ovogodišnji ljetni hit. Muzika = Proizvod, ali danas, kad je taj proizvod toliko jeftin to nije dovoljno. i zato od distribucije žive samo najveći. Kad se Proizvod pretvori u Ponudu, tu se zarađuje. Fizički mediji se prodaju više danas nego pred 5, 7, 10g i nemojte padati na fore kad vam kažu da se CDi, LPevi ili čak kazete ne prodaju, zajedno sa ostalim merhom - To što diskografi ne znaju (ili ne žele) to prodati, to je njihov problem, ali je VAŠ za riješiti. I može se riješiti uz malo truda.
Hvala!
I btw HGU, uredite malo ovaj tekst u descriptionu... 😁ako bi bili tolko dobri, možet i ljudima dati linkove na neke od stvari koje je g. Malek spomenuo u ovom razgovoru.