Explora 14.01.2025. Nikad više električni auto

Поділитися
Вставка
  • Опубліковано 14 січ 2025

КОМЕНТАРІ • 74

  • @daliborniksic748
    @daliborniksic748 19 годин тому +6

    Bravo G.Korado....država u kojoj smo zatočenici administracije.....siluje marod ovaj sistem u kome sudovi ne poznaju riječi pravda i ljudskost.

  • @tihomirsustic
    @tihomirsustic 22 години тому +13

    Pozdrav svima, a ekipi u studiju hvala na trudu🖖🏼

  • @guguigugu
    @guguigugu 22 години тому +5

    ne mogu vjerovati da me youtube natjerao čekati 38 sekundi za ovaj video

  • @scipotina
    @scipotina 21 годину тому +5

    U Kini treba 40 sekundi da se zamjene baterije na električnim taksijima na posebnim mjestima po gradovima. Ostaviš praznu i uzmeš punu i tako stalno.
    Bravo za emisiju👍

    • @leontomic5740
      @leontomic5740 23 хвилини тому

      Vidio sam na svoje oci to na Tajvanu. Ispred ducana 7/11. Ljudi dolaze s skuterom i zamijenjuju svoju praznu bateriju s jednom od odprilike 50ak koji se pune na zidu ispred marketa. Nisam primijetio da ista placaju. Jako su losi sa engleskim a i nisu bas otvoreni za razgovor pa nisam pitao kako placaju.

  • @brankobanko9892
    @brankobanko9892 21 годину тому +2

    U Norveškoj u mnogim šoping centrima postoje punionice za el. aute... I to ne jedna već njih desetak, najčešće za teslina vozila... Eh, sad odakle ta struja dolazi drugo je pitanje

  • @arsentravica4532
    @arsentravica4532 19 годин тому +12

    Explora je objektivno puno bolja emisija od emisije "Na rubu znanosti", po bilo kojem kriteriju.

  • @luna500rr
    @luna500rr 8 годин тому +1

    Sto se tice pouzdanosti el auta, ako su dobro složena, uredno voze i griju na -20°C. Li-Ion baterije su superiornije po performansama od LiFe te Na-ion baterija,ali cijena je to što izdvaja željezo i natrij. S dobrim termal managementom više manje svaki akumulator nadživi vijek ostalih komponenti u automobilu, ali puno automobila koji se dan danas proizvode nemaju dobro rješen taj dio i odvraćaju ljude od ponovne kupnje

    • @drazenkazeljko2366
      @drazenkazeljko2366 41 хвилина тому

      @@luna500rr auta nisu složena......auti su složeni !

  • @ivotaivota
    @ivotaivota 16 годин тому +1

    Dali postoje sintetički proteini - zamjena za meso?

  • @deanborosane5451
    @deanborosane5451 19 годин тому +4

    E Korade, factcheck: Nije world of warcraft, nego samo Warcraft xD
    No, bilo bi zanimljivo imati emisiju sa Koradom i Mišakom pa neka obiđu neke teme i sukobe informacije i logiku. Ne bih rekao da bi Korade bio pobjednik jer pobjednika nebi ni bilo. Jednostavno, drugačiji pogled na svijet i realnost. Međutim vjerujem da bi se oboje složili da je nebo plavo za oboje.

    • @AtiRiboR
      @AtiRiboR 17 годин тому +1

      Mislim da ima jedna epizoda "na rubu znanosti " di je Korado gost.
      Ali nisam siguran.Tako mi nešto ostalo u sjećanju

    • @edoze842
      @edoze842 10 годин тому

      I obadvojici zemlja nije ravna.

    • @deanborosane5451
      @deanborosane5451 7 годин тому

      ​@@NovesLaVida jesu na površini, ali tema porijeklo mjeseca bi bila tema gdje bi svako svoje pričao...

    • @deanborosane5451
      @deanborosane5451 7 годин тому +1

      @@NovesLaVida Jesi završio srednju školu sam ili ti je mama molila u ravnateljevom uredu?

    • @edoze842
      @edoze842 5 годин тому

      @@deanborosane5451 odkud ja znam dali su ravni ili okrugi. A kako vi znate kojeg oblika su?

  • @lavina58
    @lavina58 19 годин тому +1

    Pozdrav 😊

  • @AtiRiboR
    @AtiRiboR 17 годин тому +2

    Arktik, područje oko Sjevernog pola, postaje sve značajnije geopolitičko bojište zbog kombinacije klimatskih promjena, bogatih prirodnih resursa i strateški važnih pomorskih ruta. Topljenje leda otvara nove mogućnosti za eksploataciju resursa i navigaciju, što dovodi do povećanih teritorijalnih pretenzija i vojne prisutnosti ključnih država.
    Geopolitički i teritorijalni interesi
    Osam država polaže pravo na Arktik: Rusija, Kanada, Sjedinjene Američke Države (Aljaska), Island, Norveška, Švedska, Finska i Danska (preko Grenlanda). Svaka od ovih zemalja nastoji proširiti svoj suverenitet na temelju geoloških i povijesnih argumenata. Posebno su aktivne Rusija, Kanada i SAD, koje ulažu značajne napore u dokazivanje svojih prava prema Konvenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS).
    Prirodni resursi i ekonomski potencijal
    Procjenjuje se da Arktik sadrži oko 30% svjetskih neotkrivenih rezervi prirodnog plina i 13% neotkrivenih rezervi nafte. Osim fosilnih goriva, regija je bogata mineralima i rijetkim metalima, što dodatno povećava njen ekonomski značaj. Topljenjem leda otvaraju se i nove pomorske rute, poput Sjevernog morskog puta, koje mogu značajno skratiti vrijeme plovidbe između Europe i Azije.
    Vojna prisutnost i militarizacija
    Rusija je značajno povećala svoju vojnu prisutnost na Arktiku, obnavljajući i modernizirajući vojne baze iz sovjetske ere. Primjerice, na arhipelagu Franje Josipa, nedaleko od Sjevernog pola, izgrađena je baza koja može primiti 150 vojnika, s pistom za sve vrste zrakoplova, uključujući one s nuklearnim kapacitetima. Osim toga, Rusija je ponovno aktivirala 50 starih vojnih baza na sjeveru, poboljšala deset radarskih stanica i postavila stanice za potragu i spašavanje.
    Sjedinjene Američke Države također su prisutne na Arktiku, s fokusom na zračnu bazu Thule na Grenlandu, koja je ključna komponenta sustava za rano upozorenje na balističke rakete. Američke vojne instalacije na Grenlandu zauzimaju oko 20% teritorija otoka, uključujući i nuklearna postrojenja.
    Države s interesima na Arktiku
    Osim arktičkih država, i druge zemlje pokazuju interes za regiju. Kina se, primjerice, proglasila zemljom "bliskom Arktiku" i aktivno sudjeluje u istraživačkim i ekonomskim projektima u regiji, s ambicijama izgradnje "polarnog Puta svile". Europska unija, čije tri države članice imaju teritorij na Arktiku, također nastoji povećati svoju uključenost u regiju, s naglaskom na zaštitu okoliša i dominaciju pomorskih puteva.
    Kombinacija klimatskih promjena, bogatih prirodnih resursa i strateških pomorskih ruta čini Arktik potencijalnim budućim bojištem. Povećana vojna prisutnost i teritorijalne pretenzije različitih država stvaraju napetosti koje bi mogle eskalirati u sukobe. Stoga je ključno uspostaviti mehanizme međunarodne suradnje i pravne okvire kako bi se osigurala stabilnost i održivost regije.
    U posljednjih nekoliko godina, Sjedinjene Američke Države značajno su povećale ulaganja u vojne kapacitete na Aljasci, prepoznajući stratešku važnost regije u kontekstu rastućih napetosti na Arktiku.
    Vojna infrastruktura na Aljasci
    Aljaska je dom nekoliko ključnih vojnih objekata koji igraju vitalnu ulogu u obrani SAD-a:
    Tvrđava Greely: Smještena oko 160 km od Fairbanksa, ova baza sadrži raketne interceptore (GBI) dizajnirane za presretanje potencijalnih prijetnji iz zraka. Baza je ponovno otvorena 2004. godine i od tada je prošla kroz nekoliko faza modernizacije kako bi odgovorila na suvremene sigurnosne izazove.
    Zračna baza Eielson: Nalazi se jugoistočno od Fairbanksa i služi kao ključna točka za obuku i operacije zračnih snaga u regiji. U posljednjim godinama, baza je proširena kako bi primila nove eskadrile borbenih zrakoplova F-35, što dodatno povećava njezinu stratešku važnost.
    Zračna baza Elmendorf-Richardson: Smještena u blizini Anchoragea, ova baza kombinira kapacitete zračnih i kopnenih snaga, pružajući podršku raznim vojnim operacijama u sjevernom Pacifiku i Arktiku.
    Financijska ulaganja
    Iako točni iznosi ulaganja u vojne baze na Aljasci nisu uvijek javno dostupni zbog sigurnosnih razloga, poznato je da su Sjedinjene Američke Države značajno povećale svoj vojni proračun posljednjih godina. Primjerice, u fiskalnoj 2019. godini, SAD je potrošio nevjerojatnih 731,8 milijardi dolara na obranu i razne vojne projekte, a za fiskalnu 2020. očekivalo se da ti troškovi budu i preko trilijun dolara.
    Dio tih sredstava usmjeren je na modernizaciju i proširenje vojnih kapaciteta na Aljasci, uključujući:
    Proširenje kapaciteta za presretanje projektila: Ulaganja u Tvrđavu Greely i druge objekte kako bi se poboljšala sposobnost obrane od balističkih prijetnji.
    Nabava novih borbenih zrakoplova: Uvođenje F-35 u zračnu bazu Eielson zahtijevalo je značajna infrastrukturna ulaganja za smještaj i održavanje ovih naprednih letjelica.
    Poboljšanje logističkih i komunikacijskih sustava: Osiguravanje učinkovitog djelovanja u surovim arktičkim uvjetima zahtijeva kontinuirana ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju.
    Povećana ulaganja u vojne baze na Aljasci odražavaju rastuću svijest o strateškoj važnosti Arktika. S obzirom na klimatske promjene i otvaranje novih pomorskih ruta, Aljaska postaje ključna točka za projiciranje američke vojne moći i zaštitu nacionalnih interesa u regiji.

    • @darkobrkljacic978
      @darkobrkljacic978 15 годин тому

      Sve je točno ,ali usput ,geografski gledano najbitniji faktor je onaj koji nitko ne spominje a to je najkrači put između Rusije i Amerike(podmornice i slično.

  • @darkobrkljacic978
    @darkobrkljacic978 14 годин тому +4

    Pozdrav gospodi u studiju ,uz dužno poštovanje u zadnjih par emisija stiče se dojam ponavljanja obrasca načina obrade tema koje odabirete za emisiju.Počesto se jednodimenzionalno tumače teme koje ste odabrali,ponekad i isključivo jednostrano (uz dozu cinizma) .Primijeti se također subjektivni diskurs o nekim temama iako bi ovo trebala biti popularno znanstvena emisija koja podmnijeva biti objektivna u tumačenjima određenog fenomena a ne subjektivno isključiva.Vjerujem da moj dobronamjerni komentar možete sagledati kao želju da ne upadnete kolokvijalno rečeno u šablonu.Srdačan pozdrav i još puno emisija Vam želim.
    🎉
    odgovorima

  • @fonsty
    @fonsty 19 годин тому +3

    Zdravo! Mozete li u sljedecoj emisiji prokomentirati onu kinesku solarku u svemiru osobito prijenos energije na zemlju? Jednom ste rekli da sve sto prodje kroz taj mikrovalni snop se skuha..

  • @IvanDragicevic73
    @IvanDragicevic73 19 годин тому +2

    Skratiste na silu ovih 10 minuta. A taman se prica lijepo razvezala

  • @brankobanko9892
    @brankobanko9892 21 годину тому +1

    @guguigugu...u potpunosti se slažem... Naše šume i šumski putevi su potpuno zarasli.. Pravo je čudo da nemamo i više požara u ljeti.. Tu mislim na Istru ponajprije.. Mada ni drugdje nije bolje

  • @ZGGordan
    @ZGGordan 9 годин тому +1

    znaci kad se EU ili NATO šire onda je to festival demokracije jer su novi clanovi tako odlucili referendumom. u cemu je razlika ako SAD ponudi nekome clanstsvo i ta drzava to demokratski odluci na referendumu? korado bas roka po trumpu, ko da citam cnn ili index.. :(

  • @alenlegovic437
    @alenlegovic437 6 годин тому +2

    Moje iskustvo (nije svaki auto isti): Vozim Teslu već skoro godinu, kad idem na put popijem kavu i auto napuni 300 km u 15-20 min, tako onako bi stao jer ko normalan bi vozio 600 km u komadu, nikakve aplikacije samo uštekam na punionicu. Na punionicu nikad nisam čekao jer mi u autu pise koliko je praznih mjesta na punionici i koliko njih je na putu prema punionici. Kući punim preko noći i 400 km me košta nekih 6,50 € . Servisa nema, mjenjam samo gume i gumicu brisača. Garancija 8 godina. I da crkne baterija nakon 8 godina ( ona je daleko nasljuplji dio) zamjena bi me koštala kao svaki drugi automatski mjenjač novog auta srednje klase. Da kupujem opet auto kupio bi opet Teslu. Lijepi pozdrav i pohvala za emisiju.

    • @MarkoDjukic
      @MarkoDjukic 6 годин тому

      👏 *common sense*

    • @GLbetaMax
      @GLbetaMax 5 годин тому

      Slažem se pogotovo ako imaš vremena na pretek I nimalo brige

    • @GLbetaMax
      @GLbetaMax 4 години тому

      ​@@NovesLaVidatime will tell

  • @mikeadder7796
    @mikeadder7796 21 годину тому +2

    Korado je nevidjen lik jer voli igrati World of Warcraft. Pozdrav iz Novog Sada.

    • @smirnov5795
      @smirnov5795 20 годин тому

      Pitam se odakle mu uopce vremena za to, 30 min tu i tamo za kakav quest u barrens-u haha

    • @igorradicev4364
      @igorradicev4364 19 годин тому

      Korado je pričao o Warcraftu,World of Warcraft je nešto drugo... Slično ali sasvim drugačije... Malo se zbunio,dokaz da se događa i najboljima...😅

  • @Jurica-mtb
    @Jurica-mtb 20 годин тому +1

    Ni jedne nema bolje..

  • @andrejkapeloto7860
    @andrejkapeloto7860 18 годин тому +1

    Treba ti potvrda da si živ!

  • @dzemo2564
    @dzemo2564 3 години тому

    Što si Krešimir ne bi smio pominjati? To vi samo debukirati tuđe laži ali one u svojim redovima štitite?
    Dakle ni na Eksploru se ne možemo osloniti kao na filteri. Strašno.

  • @guguigugu
    @guguigugu 22 години тому +4

    čovjek bi očekivao da će se u vrijeme klimatskih promjena povećati budžet za obranu od požara. da će se strože i češće uređivati šume i protupožarni putevi. da će se voditi računa o dostupnosti vode za javne usluge povrh potreba biznisa. ništa od toga nije urađeno, kažete? baš zanimljivo. zar nije kalifornija najbogatije mjesto na svijetu? tko si to može priuštiti ako ne oni? nije valjda da imaju neke druge prioritete?

  • @XXx-mk8dk
    @XXx-mk8dk 19 годин тому

    Na struju je porez 13% a na dizel valjda 100%.

  • @guguigugu
    @guguigugu 21 годину тому +2

    taj dio da država ne smije postojati radi sebe mi u ovom dijelu svijeta NE RAZUMIJEMO. strano nam je to razmišljanje. to razmišljanje postoji u protestantskoj i anglosaskoj tradiciji, a ovdje ga nema niti će ga biti još dugo vremena.

  • @MarkoDjukic
    @MarkoDjukic 6 годин тому

    Nisam očekivao ovako slabo mišljenje od Korada, u vezi električnih automobila.
    Samo jedan debunk: kad se isprazni mobitel, svaki električni auto ima taman tolko struje da dopuni mobitel bar! 10%.
    Slušam, ne sviđa mu se ideja el. auta. Ko njega i mene pita? To je industrija, novac.
    Tesla koga pominje u jednom momentu, bi bio običan Balkanac da nije bilo industrijalaca koji su znali i umeli unovčiti njegove ideje. Na tome im hvala.

  • @GLbetaMax
    @GLbetaMax 5 годин тому +1

    Slažem se sa Koradom u dijelu laži I obmane. Trebalo bi ponekad pozvati poznatog hrvatskog astronoma Antu Radonića. Pa nismo u Sj. Koreji da se novcem poreznih obveznika plaća gledanje uvijek istog gosta u Explori godinama.

  • @XXx-mk8dk
    @XXx-mk8dk 22 години тому +3

    Kanaderi mogu uzimati slanu vodu

    • @XXx-mk8dk
      @XXx-mk8dk 22 години тому +1

      Ribice spomenute su na drugom kraju drzave. Nema veze sa kanaderima. To je lazna vijest

    • @XXx-mk8dk
      @XXx-mk8dk 22 години тому

      Ono sto je zaista istina, kako su mogli cijelu godinu popravljali ceradu i izbacili iz uporabe cijelu spremnik

    • @guguigugu
      @guguigugu 21 годину тому

      mogu uzimati, ali ekolozi prigovaraju jer sol uništava tlo. kod nas se o tome uopće ne priča, a utjecaj sigurno postoji.

    • @milianzapatavaso4573
      @milianzapatavaso4573 21 годину тому +1

      Kanaderi nisu mogli letjeti zbog vjetra( poput bure )od 80-120 km/h i zbog toga se požar širio strahovito brzo!Druga stvar je velika suša i veliko iskorištavanje rijeka za navodnjavanje ogromnih nasada badema ,naranči itd.,tako da ušća rijeka u more su praktički ko mali potoci.

    • @XXx-mk8dk
      @XXx-mk8dk 21 годину тому

      @@milianzapatavaso4573 i zbog drona koji je pogodio jedan kanader.

  • @boriscuk7093
    @boriscuk7093 21 годину тому

    Strišo sudar 😆

  • @goranivanov847
    @goranivanov847 20 годин тому +10

    Explora kao filter lažnog i istinitog, E jeste me nasmijali. Kada ste već spomenuli Mišaka, on je za vas profesor emeritus, ne zbog Na rubu znanosti, već zbog knjiga koje je napisao. U njegovim knjigama koje je pisao prije 10 godina, sve ovo što se danas događa on je najavio.

    • @mariomutaja4317
      @mariomutaja4317 18 годин тому

      Iskreno govoreći.. Mišak je doslovno pukao i sad lupa gluposti. Preko previše je čitao i naravno desilo se kuršlus u glavi. Gledam emisije gdje je gost i to nije onaj Krešo kojeg sam znao prije 15g.Sad fantazija gore od Deretića i Šarića zajedno

    • @drazenkazeljko2366
      @drazenkazeljko2366 18 годин тому +7

      Vodi si ga doma , a nas ostavi da uživamo u explori.

    • @mariomutaja4317
      @mariomutaja4317 17 годин тому +2

      @drazenkazeljko2366 bravo

    • @AtiRiboR
      @AtiRiboR 17 годин тому +2

      Ja ne vidim problem. Lijepo je rečeno u ovoj emisiji da svatko će morati birati informacije po svojoj savjesti. Jer razlikovati istinu od laži postaje najveći problem današnjeg informiranja
      Ja tog tvog ne slušam nit ne gledam ,jer mi isto ko David Icke. Ali ne idem na njegove postove komentirati.
      Ako misliš da su informacije ove
      emisije NETOČNE... preskoči

    • @marijansutic2974
      @marijansutic2974 5 годин тому

      Krešo je za njega Mercedes

  • @robertstrocinger4711
    @robertstrocinger4711 8 годин тому +1

    Voditelju objasnite Koradu da on ne donosi nikakvu istinu i nije ekskluzivni vlasnik iste ,on samo iznosi svoje subjektivno mišljenje .Na nama je dali ćemo nešto od tog prihvatiti ,tako je i sa "ljutom ekstremnom desnicom" kojom on plaši ljude.

    • @drazenkazeljko2366
      @drazenkazeljko2366 7 годин тому

      Koliko vam puta to Korado i sam naglašava ? Ili slušate površno.....

    • @VikingNes
      @VikingNes 6 годин тому

      Ti baš nisi bistar.

    • @Gravitin0
      @Gravitin0 Годину тому

      Kao što ima one ring to rule them all, tako je i confirmation bias car svih pristranosti. Hoću reći da će ljudi prihvatiti ono što se već uglavnom slažu a ono što je u suprotnosti će odbaciti makar Korado bio u pravu. A za većinu ljudi je pametno sve od Korada prihvaćati jer tako će na kraju ispasti najpametniji. Dakle, i Korado griješi ali većina ljudi koji ga slušaju više će griješiti ako se prepustiti vlastitom suđenju.
      Zato treba uvijek bit otvoren upravo prema onim stvarima s kojima se ne slažemo, pregaziti svoj ego i upravo pokušavati pobiti sebe u argumentima a ne na internetu tražiti samo ono s čim se slažemo, da to potvrdimo.

  • @sabahudinhalilovic9534
    @sabahudinhalilovic9534 21 годину тому +1

    Koliko je njihovog naoružanja i municije posijano po svijetu dobro su i prošli. Izuzmemo li sve a bombe. Fuj.

    • @AtiRiboR
      @AtiRiboR 17 годин тому

      Povijest ili različite povijesti?
      Npr.
      Prvi svjetski rat ima različite nazive u povijesnim knjigama diljem svijeta, a u školama izvan Europe često se uči na potpuno drugačiji način, prilagođen lokalnim povijesnim iskustvima i perspektivama:
      Rusija ga naziva „Imperijalističkim ratom“, naglašavajući sukob kapitalističkih sila za kolonije i resurse. U ruskim školama fokus je na unutarnjim posljedicama rata, poput Oktobarske revolucije 1917., koja je preoblikovala rusku povijest.
      Kina ga vidi kao „rat europskih kolonijalista“, s naglaskom na marginalizaciju Kine unatoč sudjelovanju na strani pobjednika. Škole ističu događaje poput Pokreta 4. svibnja 1919. i jačanje antiimperijalističkog duha.
      Japan prikazuje rat kao priliku za širenje moći, naglašavajući preuzimanje njemačkih kolonija u Aziji i jačanje svoje regionalne pozicije.
      Kolonizirane zemlje (poput Indije) uče da je to bio „rat kolonijalnih gospodara“, gdje su resursi i ljudi bili iskorišteni bez ikakve koristi za same kolonije.
      Sjedinjene Američke Države ga nazivaju „Velikim ratom“ ili „Rat koji će okončati sve ratove“, predstavljajući ga kao borbu za demokraciju i slobodu, naglašavajući Wilsonovu viziju mira kroz Četrnaest točaka i osnivanje Lige naroda.
      Srednji Istok, tada pod osmanskom kontrolom, gleda na rat kao na katastrofu za regiju, koja je dovela do raspada Osmanskog Carstva i nametanja kolonijalnih granica kroz Sykes-Picot sporazum, što je stvorilo dugotrajnu nestabilnost.
      Latinska Amerika naziva ga „La Gran Guerra“, a u školama se fokus stavlja na gospodarske i diplomatske posljedice rata, poremećaje u globalnoj trgovini i neutralnost većine zemalja regije.
      Ono što se u europskim školama često uči kao globalni sukob nacionalnih interesa, saveza i teritorijalnih borbi, u ostatku svijeta često se ne smatra "svjetskim ratom". U mnogim regijama Prvi svjetski rat se promatra kao europski ili imperijalistički sukob, čiji su globalni učinci primarno povezani s kolonijalizmom, ekonomskom eksploatacijom i regionalnim posljedicama.