Jerasaun foun, juventude Timor tomak rona didiak ba S1 avo nx planu ne..... Ida ne MK avo Nana la ba tur Iha PM Ita ne kuitadu Liu keras, Liu Tan kuitadu mos iha
La Marca presentasi moz Ita hotu Timor oan. Mybe 1ne importante l esplika Kona ba jeresao futuru joventudi nian Mai Ita hamutuk rona didiak avo Nia niamanorin Maiita Kona ba Oinsa Ita atu aplika no hanoin didiak no setuda tuir edukatifu avo Xanana nian, Nai haraik bensao nafatin ho Ita hotu 🙏 Nafatin semangat joventudi Timor oan, 💪💪💪❤️🤝
Ne loke live streaming nbe laos partidu nia.. Ne sai inpirasaun ba jerausaun foun... Ita halo kompara saida mk ne partidu nia se lahia fundu no kapasidade hare hakompanha Ronadkdk baino..
Too ona tempo Governo Timor-Leste tau prioridade ba Seitor Agricultura, Florestal no Café. Governo komesa hahu hanoin ona hodi halo grand designs ba areas Agricultura, florestas no kafé iha Timor. Tuir hau nia hanoin Timor Leste ho topografico nebe ho foho mak barak ho nia paisagem nebe mak furak sei fo benefisio nebe mak boot ba Timor leste se wainhira Governo halo Plano Integrado ba area florestal no area agricultura nee. Hau desafia atu Governo See deit mak wainhira ba kae Ukun halo took estudo ida konaba tipo de rai (estodo de solo) sira ne hodi identifika rai sira ne ninia potensialidade ba komoditi agrikutura sira ne liu2 ita atu desenvolve kafe orgânico origem Timor nia nebe hamorin Timor nia naran desde iha tempo beiala sira too ohin loron. Nunee mos ita Timor hahu dadauk Kuda fila fali Aikameli ho skala boot no hakiak fila fali Bani bem nebe origem Timor nia nebe mos iha tempo beiala sira nia bele hanorin Timor nia naran iha mundo raiklaran. Hau hanoin se wainhira Timor konsege Investe iha área sira nee, hau fiar katak depois de Época MINA Rai Remata ita Timor iha ona Fontes de receitas seluk nebe mai husi ita nia rai laran rasik. Tan nee Atu halo grande design ba area florestal Timor nia, tuir hau nia hanoin Governo RDTL halo programa kuda aioan Pinheiro ka ai Samtuku ho skala boot hodi kuda hotu iha parte raiklaran no areas montangosa sira atu nune ita hahu halo extensifikasaun no intensifikadsun ba kafe orgânicos origem Timor nia hahu husi parte loron monu too ba iha Lorosae. Tamba kafe timor oras nee dadauk iha potencialidade hetan merkadu Internasional tiha ona no ba oin ita aseegura mercado ida nee hodi hasae tan kuantudade no kualidade Kafé Origem Timor nian. Ai pinheiro ka samtuku ne para alem de sai mahon ba kafe orgânicos Origem Timor Nian, ai samtuku sira bele sai mos ba mahon aihoris ho valor economico sira seluk ao mesmo tempo, hanesan Vanila, porang ka maek, kinur, ailia, aimanas aileten no aihoris temperros sira seluk tan. Ai samtuku nee mos sai fatin protesaun ba animal fuik sira hanesan laku, meda, lekirauk rai nain, Manu fuik origem Timor nia nebe hetan mos protesau husi lei hodi bandu atu oho no presisa hetan protesaun. Ai samtuku sira nee mos sai Fatin ba produsaun natural ba BANIN BEN nia. AI samtuku ne rasik iha ninia valor artístico (Capaz liu iha ema nia matan) nebe hamosu paisagem furak nebe atrai ema hotu nia matan hodi gosta hare no visita hodi nunee sai mos nudar destinu turistiku tamba iha potensia nebe sai nudar fatin turístico nia. Ai Samtuku ka ai Pinheiro ne mos sai fatin nebe diak hodi absolve udan bem nia iha tempu udan hodi nunee sai fontes ba fornesimento be ba bematan natural sira (Sai Água Potavel ba Populasaun, Animal no Aihoris sira) nunee mos hodi fornese mos be ba mota sira hodi nunee sai mos nudar fontes be ba seitor agricultura sira seluk hanesan natar, toos no holtikutura no sai mos hanesan fontes água potável ba populasaun no animal fuik sira iha tempo bailoron. IDA ne deit fo valor economico multiple ba nasaun no ba populasaun Timor leste nebe sai fontes de receita se wainhira mina Rai Timor nia iha Tasi no rai maran sei maran iha tempo ida. Antes de mina rai iha tasi timor gap maran ita kuru mos mina rai nee mai fakar iha rai maran hodi habokur fali rai maran hodi iha tempu ikus sei produz fali riku soin seluk hodi substitui Mina rai. Husi areas parte costeiras no rai tetuk ita bele desenvolve area agricultura sira seluk hanesan natar no toos no hortikultura sira seluk hodi ita bele produz aihan necedidades basica hanesan hare no batar hodi prepara ba auto suficuente ba consumo doméstico nia. Atu hetan sustentabilidade ba produsaun ba necessidades basica hanesan fos ho batar no holtikultura sira seluk Governo necesita duni halo barragem ka bendungan hodi absorve udan Ben ho volume boot hodi nunee iha tempu bainloron bele sustenta ba produsaun agricola sira nee.. iha parte raiklaran balun no parte tasi ibun balun tuir hau nia hanoin governo bele hahu halo programa atu oinsa ita hamorin fila fali rai Timor nia naran ho kuda aikameli ho eskala boot hodi nunee sai mos hanesan investimento ba Timor nia iha longo prazo nia... Fundo Petroliferos nebe mak oras nee sei iha Governo bele utiliza hodi concretiza plano nee atu nunee wainhira mina rai maraniha tempu ruma Timor iha ona nia substirltuisaun hanesan iha ona produsaun kafe orgânico ho escala boot, aikameli mos komesa fo ona produsaun ho eskala boot, ai samtuku ho nia paisagem nebe furak komesa atrai ona turista sira ba visita nebe fo mos receiras ba estado, samtuku nee mos komesa produz ona Banin Ben original timor nia no mos sai knua ba animal fuik sira nebe protegido. Governo mos hahu hanoin ona konaba konstrusaun Barragen ka Bendungan ho skala Boot hodi Absorve Udan been iha Tempu Udan hodi nunee barragem sira mos bele utiluza hodi irriga toos ho natar no holticultura seluk iha tempu bainloron. Barragem nebe sei Kontroi sei fo multi funsaun, para alem de absorve be hosi sai fontes be ba área agricultura, Barragen ne komesa hakiak dadaun ikan be mos no sai mos fontes energia electrica hodi fornese ahi ba komunidades sira. Ho nunee mak Timor bele kria kampu de trabalho ba ita nia populasaun rasik ho maior escala no fo garantian mos ba ita nia gerasaun nia moris diak iha tempu tuir mai. Nee duni hau nia sugestaun Iha Plano Acção Anual no Plano Acção Plurianual Governo oin mai, qualquer partido mak kaer ukun presisa prevê OGE nebe adequado ( pelos menos entre 15% - 25 % husi OGE ba Ministério Tutela ba área refere ou Bele mos cria Fundo Especial ida OU harí Fundo soberano ida ba Seitor Agricultura, Florestal no Café ) hodi hahu investe iha seitor agricultura e Floresta no Café ka Cria Instituição Indirecta do Estado ida sob Tutela do Gabinete PM ka Cria Agencya nacional ba Florestal e Café Orgânico atu administra assunto nee atu nune wainhira too mina rai maran karik ita Timor iha ona substituisaun ba fontes de receitas alternativos husi area agricultur, Florestal no Café no turismo naturais sira para alem de seitor potential sira seluk hanesan, turísticas sira seluk, área pescas, pecoária no área potencial sira seluk. Hau contente liu se wainhira Governo nebe deit mak atu kaer ukun iha tinan 5 oin mai hahu Constroe ona Barragem ka Bendungan ho skala Boot hodi Absorve Udan been hodi nunee ita hahu intensifika no ekstensifika área agriciltura nia liu-liu konaba halo Toos ho natar no holticultura hodi utiliza sistema teknologia moderno. Ho hanesan nee mak bele kore ita nia dependência ba aihan necessidades básicas sira husi rai liur no Osan husi Fundo Petrolífero sei bele sirkula iha ita ni arai laran. Fontes : João Belo, Candidato P.hD ba programa doutoral Ba Políticas Públicas, Políticas do Território iha Univerdidade Aveiro-Portugal.. obrigado Email : joao.belo@ua,pt
Uniku so avo MK uniku, nen Ema Ida iha Timor atu hanoin hanesan nx, SE MK hanesan nx bolu Mai tok atu halo dialogu hodi fakarak sai htu nx esperensia, matenek no hatudu nx fuan bot, fuan mos ba nx liafuan ne
Direitu bele direitu Maibe Keta lori fali Ita nx direitu Ida nbe Mak atu Mai estraga fali Ita Rai Tamba ne hakarak hili partidu ne presija mos Sira nx dialogu Sira Laos Deir Sira nx planu Tamba planu bele diak no furak los Maibe planu ne la fakar sai lolos, ne Ita hanesan mos kafe nbe mk iha furak Maibe la iha masmidar no Dosi ruma
you are the best in my heart and here in Timor-Leste.... Love you avo❤️❤️❤️❤️❤️
PERSIJA TAU IHA JOVENTUDE NIA HANOIN ATU NUNE BELE DESENVOLVIMENTO BA NASAUN IDA NE HO DIAK. THANK MY LIDER AVO NANA.😘😍😍😘😘😘
Mantap abo... xanana.....
halo saya dari Indonesia
Obrigado avo Nana
Avo Nana you are the Best; We love You❤
❤hadomi avo nana...ukun krk ukun to htu avo kta fo ba traidor sra nbe avo fo ona ba ukun maibe sai fli traidor
Sim,, klaru avo,,, hadia ekonomia hahu husi baze,, agr it ba htu tosss,, natar,, kuda modo,,, aifuan lokal hahu agora
avo nia splikasaun konaba dezentralizasaun rural ne kapas no ami povu sei fo konfianza tomak ba avo atu PM
ABO NANA hadomi tebes Beioan Sira esplika ba Beioan Sira komprende hodi hatene hodi halo ba Futuru Aban bairua Timor Leste buras liutan
Menino Sira labele bolo ona avó támb ema boot Nee bolo senhor primeiro ministro
Bolu Tan Mari, Naimori,Taur no Asanami Mai atu halo dialogi hanesan ne tan.... Atu rona tok Sira nx planu fali
Jerasaun foun, juventude Timor tomak rona didiak ba S1 avo nx planu ne.....
Ida ne MK avo Nana la ba tur Iha PM Ita ne kuitadu Liu keras, Liu Tan kuitadu mos iha
Juventude FRETILIN la marca presença iha nee, keta la comvida karik.😅
La Marca presentasi moz Ita hotu Timor oan.
Mybe 1ne importante l esplika Kona ba jeresao futuru joventudi nian
Mai Ita hamutuk rona didiak avo Nia niamanorin Maiita Kona ba
Oinsa Ita atu aplika no hanoin didiak no setuda tuir edukatifu avo Xanana nian,
Nai haraik bensao nafatin ho Ita hotu 🙏
Nafatin semangat joventudi Timor oan,
💪💪💪❤️🤝
Ne loke live streaming nbe laos partidu nia.. Ne sai inpirasaun ba jerausaun foun... Ita halo kompara saida mk ne partidu nia se lahia fundu no kapasidade hare hakompanha
Ronadkdk baino..
@@domingasdias7938 4sd
Juventude Fretilin Avo Mari bolu imi mak nia fo palestra...
KKM bahasa
Too ona tempo Governo Timor-Leste tau prioridade ba Seitor Agricultura, Florestal no Café. Governo komesa hahu hanoin ona hodi halo grand designs ba areas Agricultura, florestas no kafé iha Timor. Tuir hau nia hanoin Timor Leste ho topografico nebe ho foho mak barak ho nia paisagem nebe mak furak sei fo benefisio nebe mak boot ba Timor leste se wainhira Governo halo Plano Integrado ba area florestal no area agricultura nee. Hau desafia atu Governo See deit mak wainhira ba kae Ukun halo took estudo ida konaba tipo de rai (estodo de solo) sira ne hodi identifika rai sira ne ninia potensialidade ba komoditi agrikutura sira ne liu2 ita atu desenvolve kafe orgânico origem Timor nia nebe hamorin Timor nia naran desde iha tempo beiala sira too ohin loron. Nunee mos ita Timor hahu dadauk Kuda fila fali Aikameli ho skala boot no hakiak fila fali Bani bem nebe origem Timor nia nebe mos iha tempo beiala sira nia bele hanorin Timor nia naran iha mundo raiklaran. Hau hanoin se wainhira Timor konsege Investe iha área sira nee, hau fiar katak depois de Época MINA Rai Remata ita Timor iha ona Fontes de receitas seluk nebe mai husi ita nia rai laran rasik. Tan nee Atu halo grande design ba area florestal Timor nia, tuir hau nia hanoin Governo RDTL halo programa kuda aioan Pinheiro ka ai Samtuku ho skala boot hodi kuda hotu iha parte raiklaran no areas montangosa sira atu nune ita hahu halo extensifikasaun no intensifikadsun ba kafe orgânicos origem Timor nia hahu husi parte loron monu too ba iha Lorosae. Tamba kafe timor oras nee dadauk iha potencialidade hetan merkadu Internasional tiha ona no ba oin ita aseegura mercado ida nee hodi hasae tan kuantudade no kualidade Kafé Origem Timor nian. Ai pinheiro ka samtuku ne para alem de sai mahon ba kafe orgânicos Origem Timor Nian, ai samtuku sira bele sai mos ba mahon aihoris ho valor economico sira seluk ao mesmo tempo, hanesan Vanila, porang ka maek, kinur, ailia, aimanas aileten no aihoris temperros sira seluk tan. Ai samtuku nee mos sai fatin protesaun ba animal fuik sira hanesan laku, meda, lekirauk rai nain, Manu fuik origem Timor nia nebe hetan mos protesau husi lei hodi bandu atu oho no presisa hetan protesaun. Ai samtuku sira nee mos sai Fatin ba produsaun natural ba BANIN BEN nia. AI samtuku ne rasik iha ninia valor artístico (Capaz liu iha ema nia matan) nebe hamosu paisagem furak nebe atrai ema hotu nia matan hodi gosta hare no visita hodi nunee sai mos nudar destinu turistiku tamba iha potensia nebe sai nudar fatin turístico nia. Ai Samtuku ka ai Pinheiro ne mos sai fatin nebe diak hodi absolve udan bem nia iha tempu udan hodi nunee sai fontes ba fornesimento be ba bematan natural sira (Sai Água Potavel ba Populasaun, Animal no Aihoris sira) nunee mos hodi fornese mos be ba mota sira hodi nunee sai mos nudar fontes be ba seitor agricultura sira seluk hanesan natar, toos no holtikutura no sai mos hanesan fontes água potável ba populasaun no animal fuik sira iha tempo bailoron. IDA ne deit fo valor economico multiple ba nasaun no ba populasaun Timor leste nebe sai fontes de receita se wainhira mina Rai Timor nia iha Tasi no rai maran sei maran iha tempo ida. Antes de mina rai iha tasi timor gap maran ita kuru mos mina rai nee mai fakar iha rai maran hodi habokur fali rai maran hodi iha tempu ikus sei produz fali riku soin seluk hodi substitui Mina rai. Husi areas parte costeiras no rai tetuk ita bele desenvolve area agricultura sira seluk hanesan natar no toos no hortikultura sira seluk hodi ita bele produz aihan necedidades basica hanesan hare no batar hodi prepara ba auto suficuente ba consumo doméstico nia. Atu hetan sustentabilidade ba produsaun ba necessidades basica hanesan fos ho batar no holtikultura sira seluk Governo necesita duni halo barragem ka bendungan hodi absorve udan Ben ho volume boot hodi nunee iha tempu bainloron bele sustenta ba produsaun agricola sira nee.. iha parte raiklaran balun no parte tasi ibun balun tuir hau nia hanoin governo bele hahu halo programa atu oinsa ita hamorin fila fali rai Timor nia naran ho kuda aikameli ho eskala boot hodi nunee sai mos hanesan investimento ba Timor nia iha longo prazo nia... Fundo Petroliferos nebe mak oras nee sei iha Governo bele utiliza hodi concretiza plano nee atu nunee wainhira mina rai maraniha tempu ruma Timor iha ona nia substirltuisaun hanesan iha ona produsaun kafe orgânico ho escala boot, aikameli mos komesa fo ona produsaun ho eskala boot, ai samtuku ho nia paisagem nebe furak komesa atrai ona turista sira ba visita nebe fo mos receiras ba estado, samtuku nee mos komesa produz ona Banin Ben original timor nia no mos sai knua ba animal fuik sira nebe protegido. Governo mos hahu hanoin ona konaba konstrusaun Barragen ka Bendungan ho skala Boot hodi Absorve Udan been iha Tempu Udan hodi nunee barragem sira mos bele utiluza hodi irriga toos ho natar no holticultura seluk iha tempu bainloron. Barragem nebe sei Kontroi sei fo multi funsaun, para alem de absorve be hosi sai fontes be ba área agricultura, Barragen ne komesa hakiak dadaun ikan be mos no sai mos fontes energia electrica hodi fornese ahi ba komunidades sira. Ho nunee mak Timor bele kria kampu de trabalho ba ita nia populasaun rasik ho maior escala no fo garantian mos ba ita nia gerasaun nia moris diak iha tempu tuir mai. Nee duni hau nia sugestaun Iha Plano Acção Anual no Plano Acção Plurianual Governo oin mai, qualquer partido mak kaer ukun presisa prevê OGE nebe adequado ( pelos menos entre 15% - 25 % husi OGE ba Ministério Tutela ba área refere ou Bele mos cria Fundo Especial ida OU harí Fundo soberano ida ba Seitor Agricultura, Florestal no Café ) hodi hahu investe iha seitor agricultura e Floresta no Café ka Cria Instituição Indirecta do Estado ida sob Tutela do Gabinete PM ka Cria Agencya nacional ba Florestal e Café Orgânico atu administra assunto nee atu nune wainhira too mina rai maran karik ita Timor iha ona substituisaun ba fontes de receitas alternativos husi area agricultur, Florestal no Café no turismo naturais sira para alem de seitor potential sira seluk hanesan, turísticas sira seluk, área pescas, pecoária no área potencial sira seluk.
Hau contente liu se wainhira Governo nebe deit mak atu kaer ukun iha tinan 5 oin mai hahu Constroe ona Barragem ka Bendungan ho skala Boot hodi Absorve Udan been hodi nunee ita hahu intensifika no ekstensifika área agriciltura nia liu-liu konaba halo Toos ho natar no holticultura hodi utiliza sistema teknologia moderno. Ho hanesan nee mak bele kore ita nia dependência ba aihan necessidades básicas sira husi rai liur no Osan husi Fundo Petrolífero sei bele sirkula iha ita ni arai laran.
Fontes : João Belo, Candidato P.hD ba programa doutoral Ba Políticas Públicas, Políticas do Território iha Univerdidade Aveiro-Portugal.. obrigado
Email : joao.belo@ua,pt
atu Recunyce Pensaun Vitalista,,,
Ba ita nia membru Parlamentu, forma premeiru Legestru 88 Membru Deit Bele krik..
Idea ne diak avo Nana nune mos hamenus ayam potong hhhhhhh
Uniku so avo MK uniku, nen Ema Ida iha Timor atu hanoin hanesan nx, SE MK hanesan nx bolu Mai tok atu halo dialogu hodi fakarak sai htu nx esperensia, matenek no hatudu nx fuan bot, fuan mos ba nx liafuan ne
L
Bno avo obg barak ba programa 12 nebe diak tebes.
Funcinariu Nia salario Mak la suficiente....
❤❤❤❤VIVA AVO NANA ❤❤❤❤❤
Direitu bele direitu Maibe Keta lori fali Ita nx direitu Ida nbe Mak atu Mai estraga fali Ita Rai Tamba ne hakarak hili partidu ne presija mos Sira nx dialogu Sira Laos Deir Sira nx planu Tamba planu bele diak no furak los Maibe planu ne la fakar sai lolos, ne Ita hanesan mos kafe nbe mk iha furak Maibe la iha masmidar no Dosi ruma
Hau agradese ba Alin mane neebe suzére netik kona ba penção vitalícia.