Kako registrirati poljoprivredno gospodarstvo 2021 - postani poljoprivrednik

Kakav je postupak registracije, korak po korak, koliko traje postupak i koliko košta provjerili smo u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Svatko tko želi postati poljoprivrednik mora osobno doći u jednu od podružnica APPRRR, ovisno o adresi prebivališta. Kako bi službenici Agencije katergorizirali poljoprivredno gospodarstvo potrebno je ponijeti dokumentaciju, prije svega posjedovne listove iz katastra, za zemlju koju budući poljoprivrednik ima u posjedu.
Prvi korak u registraciji poljoprivrednog gospodarstva je popunjavanje Izjave o posjedovanju poljoprivrednih resursa, temeljem koje se izračunava u koju kategoriju gospodarstva pripada novi poljoprivrednik.
„Ako poljoprivrednik nema u vlasništvu vlastito zemljište, mora priložiti ovjerene ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta ili ugovor o plodouživanju, s posjednikom koji je naveden na posjedovnom listu iz Katastra“ kaže Nikola Dolački iz zagrebačke podružnice APPRRR.
Uz to, poljoprivrednik mora prethodno otvoriti žiro račun na svoje ime u bilo kojoj banci u RH. Kopiju ugovora o otvaranju žiro računa ili potvrdu banke o transakcijskom računu gdje se vidi da je on vlasnik žiro računa, treba priložiti zahtjevu za registraciju OPG-a, uz 35 kuna biljega i kopiju osobne iskaznice.
fotka
„Pod poljoprivredna gospodarstva spadaju fizičke osobe, pravne osobe i obrti, a u Upisnik poljoprivrednika upisujemo sve fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, dok u Upisnik OPG-ova one koji se uz proizvodnju mogu baviti i dopunskom djelatnošću“ kaže Vladimir Vrhovec, voditelj podružnice u APPRRR.
Zakon o poljoprivredi definira OPG kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. U OPG može biti upisana prerada i ostale dopunske djelatnosti, poput proizvodnje suvenira, alata, ugostiteljske, turističke i slične usluge.
Istim zakonom definira se SOPG (samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo) kao fizičku osobu - poljoprivrednika koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.
OPG je više orijentiran tržištu, dok SOPG, kako mu i samo ime kaže, uglavnom proizvodi za vlastite potrebe, a sav višak poljoprivrednih proizvoda može slobodno prodavati na tržištu, uz zadovoljavanje i drugih zakona koji uređuju trgovinu.
Ekonomska veličina i promjena organizacijskog oblika
U koju skupinu će koje poljoprivredno gospodarstvo biti razvrstano, ovisi o ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva (EVPG), vrijednosti koja u obzir uzima sve poljoprivredne resurse koje pojedino gospodarstvo koristi. Svi oni čija se ekonomska veličina nalazi ispod 3.000 eura svrstavaju se u kategoriju SOPG, a oni iznad tog praga u OPG. Dakle, svi novi poljoprivrednici koji osnivaju svoje gospodarstvo svrstat će se u jedan od dva spomenuta organizacijska oblika.
fotka
Samoopskrbna gospodarstva mogu imati samo nositelja gospodarstva i nemaju obvezu plaćanja mirovinskog osiguranja, nego samo zdravstvenog osiguranja, dok OPG-ovi mogu imati nositelja i članove gospodarstva, a obveznici su mirovinskog i zdavstvenog osiguranja te plaćanja poreza, ističe Vrhovec.
Moguća je i promjena organizacijskog oblika poljoprivrednog gospodarstva.
„Ako poljoprivrednik ima vrijednost manju od 3000 eura, ali i dalje želi biti OPG i imati sve benefite koje s tim statusom može ostvariti, onda ima dvije opcije - može povećati ekonomsku veličinu svog gospodarstva kroz povećanje poljoprivredne površine ili kroz nabavu stoke, a druga opcija je da se upiše u Registar poreznih obveznika“ objašnjava Nikola Dolački iz APPRRR.
Poljoprivredno gospodarstvo je otvoreno kada mu APPRRR dodijeli matični broj gospodarstva (MIBPG) te izda rješenje o upisu. Nakon otvaranja gospodarstva, sljedeći korak je ucrtavanje poljoprivrednih površina koje poljoprivrednik obrađuje u ARKOD, koje se također radi u Agenciji za plaćanja.

[@imanjevalvasor]

Ovo je sve ok, ali zašto je ljudima teško objasniti da ne mogu samo na temelju informacije da su u posjedu imati pravo upisati površine? Katastarski podaci u nekim regijama/gradovima kasne i po 10 godina iza gruntovnice ili zemljišne knjige koja dokazuje vlasništvo - i djelatnici agencije će vam to i provjeravati! Da biste mogli prijaviti poljoprivredne površine nije dovoljno da ste samo upisani kao posjednik nego i kao vlasnik. U protivnom morate imati ugovor s vlasnikom. Kod mene ima i slučaj da otac ima 5/8 njive, a država 3/8 - u tom slučaju s njime ne mogu sklopiti ugovor o plodouživanju.

[@bocboc7205]

Informacije obicni smrtnik ne dobiva ili ga se namjerno obeshrabriva sa netocnim info.. tako da bi mesetari lakse prolazili na natjecajima i dobivale traktorcine ili bagere a ni jednog centimetra kvadratnog zemljista nemaju niti su ga ikad obrađivali.. niti ce ga obrađivat.. Vec im je ta mehanizacija nesto kao "kasica-prasica" koju ce prodati za koju godinu kad istekne ugovor..
Uglavnom standardna HR procedura.. Oni koji to trebaju i bave se poljoprivredom jedva dobio ista.. a mesetari drpaju milione

[@filipmerksa1426]

Zato jer PiG koji bi trebao biti prisutan jos u dobrom djelu osnovne je nesto sto se u nasem skolskom sustavu (barem dok sam ja isao) dobijalo tek u 4. godini gimnazije, a ni tada nisu ove tematike i raznorazne druge stvari iz politicke, pravne i gradjanske kulture nisu bile niti priblizno dobro pokrivene, ako uopce. Tako da ako hoces znati ove stvari ili moras samoinicijativno traziti po netu i nadati se da ces naici na dobre i aktualne informacije ili trebas, ne znam, zavrsiti pravni fakultet ili ekonomiju...