RESISTANCE Part 7 - NAKOROWAIWAI, WAIRIKI & LOVONI (8/11/2020)

Поділитися
Вставка
  • Опубліковано 19 жов 2024
  • (We do not hold the rights to the recordings of this song).
    Nai iulutaga nikua na "RESISTENCE PART 7 eda rogoca kina na kedrai italanoa na wekada mai RA - Battle of Nakorowaiwai, CAKAUDROVE - Wairiki War kei ira na wekada mai LOVONI (Lomaiviti). De vinaka me da nanuma tiko na noda itekitekivu; ka me ra kua ni ra guilecava na luveda ena gauna nikua. Vinaka vakalevu, ai loloma levu ma na yatu Hawaii. Dr T

КОМЕНТАРІ • 51

  • @tmsqoriniasi789
    @tmsqoriniasi789 3 роки тому +2

    Kaimerika e tiko mai gau o setani la eratou kila tiko.

  • @AmosMace-w8v
    @AmosMace-w8v 3 місяці тому

    Totoka na veiwasei

  • @tepolaraicebe3419
    @tepolaraicebe3419 3 роки тому +2

    Taleitaka na neimami vakararamataki e na veitalanoa makawa me baleti keda na itaukei mai Viti kei na veika era lako curuma na tukada kei na buda - o ira na noda Turaga bale - e na veigauna makawa. Vinaka, vinaka vakalevu. Dr. T. kei Tamai Rokobati kei rau na gone.

  • @jonekataiwai8992
    @jonekataiwai8992 3 роки тому +1

    Au nuitaka ni na yaco ena dua a gauna me a vakadodonutaki na veika ece qo. Ni tu vakavinaka tu na i vakadinadina. Time is the healing factor.

    • @talanoawithdr.t4581
      @talanoawithdr.t4581  3 роки тому +1

      Exactly, Time will tell. Ena yaco mai na kena gauna...vinaka vakalevu sara na sema tiko mai...

  • @serakama3321
    @serakama3321 4 роки тому +1

    Totoka na roka kei na I ukuuku ni ka drau daramaka na veiwatini.. presentable and very informative na I tukutuku drau dau cauraka tiko mai. Vinaka vakalevu.

    • @talanoawithdr.t4581
      @talanoawithdr.t4581  4 роки тому +1

      Vinaka vakalevu na veitokoni kei na vosa ni veiuqeti tiko mai. Keirau sa loloma bibi yani...

    • @kalivunidilo4460
      @kalivunidilo4460 4 роки тому +1

      Totoka Na veisemati ena vuli

  • @OnisimoTukatuka
    @OnisimoTukatuka 2 місяці тому

    Onisimo Tukatuka sa yadra Naseyani Ra

  • @salanietahall7894
    @salanietahall7894 4 роки тому +4

    Totoka na veivakararamataki noqu marama naita kei turaga mataqali.

  • @DKRavunakana
    @DKRavunakana 3 роки тому +1

    Koroilatikau vakamatei mai Ra - Vanua vaka Vatukaloko - ka vakavuna na nodra moku na lewe ni koro o Korowaiwai.

  • @aumshakti7
    @aumshakti7 4 роки тому +2

    Au kerea Dr. T mo drau vakamacala taka mada mai na noda lotu makawa ni Viti. Tuka movement, Bete, Burekalou, na vanua e dau veiqaravi kina na Bete, ya beka na Vatu Kalou, kei na qaravi nei Degei. Vinaka.

  • @islander_Fj
    @islander_Fj 3 роки тому +2

    Drau bula vinaka na veiwekani.. Totoka nai tukutuku. Au bau dau vakamuria tumai vakamalua nai tukuni makawa drau wasea tiko mai qo. Au sema ruarua ki vei rau na dui vanua oqo. Au gone ni Somosomo mai Taveuni ena nona vuvale na Turaga Tui Cakau ka tukaqu vaka 4 o Ratu Goleanavanua. Au vasu i Vatukaloko vua na nona vuvale na Turaga Tui Vatukaloko (Sue levu). Ka talei dina niu mai sema ruarua tu ena vanua rua drau wasea tiko mai oqo (Lalagavesi,Vatukaloko) ena kedrau dui Vuvale vaka Turaga. Vinaka saka.

  • @tmsqoriniasi789
    @tmsqoriniasi789 3 роки тому +2

    Satotoka dina.

  • @rexy590
    @rexy590 4 роки тому +1

    Vinaka Dr.T.Totoka vakaoti.

  • @jonetanitavadroka9266
    @jonetanitavadroka9266 3 роки тому +1

    Drau sa bula vinaka wekaqu e rua na kainoqu Dr T kei Turaga Mataqali, vinaka valevu nai tuku2 makawa, Ena yabaki 1981 keitou lewe va (4) na cauravou dua na Gone ni yanu2 vaturaga mai Bau (Lasakau), dua na Gone ni Rara Naqaranikula ,mai Naluwai , Naitasiri(makubuna na Turaga Buli i Naluwai),keiau mai Nabudrau, Noco, Rewa, rua na gone ni Kiribati keina kavetani Turaga ni Merika, keitou lai vakacili ena nodra valelevu na "Tui Rabi" O Ratu Qi e Lovonivonu. Ia keitou lai sevusevu, ka cabe ki Vale levu i Vuniduva vua na Gone Turaga Tui Cakau Ratu Seniloli, Au vaqaqa tiko ena dua na gauna balavu, sega ni dua me talanoa taka na vuna era mai tawani i"Rabi na "Banaban" ka vakatalega na vuna na Tui Rabi" sa mai vakaitiko2 e "Lovonivonu" rau veivoleti toka ga keina koro Turaga O Somosomo nodrai tiko2 na "Tui Cakau". Vinaka valevu veikemudrau na wekaqu, au sa qai taura rawa qoka nai tuku2 dina me baleti Rabi..

    • @talanoawithdr.t4581
      @talanoawithdr.t4581  3 роки тому +2

      Isa vinaka vakalevu na semata tiko mai na itukutuku bula ka dinataki...daumaka na vakarorogo tiko mai...

    • @kalivunidilo4460
      @kalivunidilo4460 3 роки тому +1

      Vakaciriloloma na nomuni talanoa, ma dina e sega ni veisau...e taura na gauna me da waraka me vakataitaki koya mai

  • @rogosoqo1988
    @rogosoqo1988 3 роки тому +1

    Vinaka vakalevu kemudrau na veiwekani Marama Turaga Vuniwai na veiwasei me baleta na 'iValu Mai Wairiki'. Ni vosota au se qai vakamuria tiko na nomuni veiwasei. Sa oti toka e 20 na yabaki na neitou vakelia toka mai e dua na ilawalwa ni 'Trustees' na ivalu ni lotu mai Wairiki me rawa ni na tabaki ka me nodra i tukuni na muri mai. E levu sara na 'references' ka ra volai me baleta na ivalu oya - iya e sega na 'reference mai vei ira na Tukada' - na ITaukei Affaires a sa lako wavoki vaka vica me tomana na tauri ni itukutuku me baleta na ivalu mai Wairiki. Ia e vica tiko na matoto se laini lalai lelevu ni vaka didike ( Lines of Analysis) e na ulutaga dou cauraka toka au gadreva me dolava yane na ulutaga oqo ke na mani tomani tale mai muri. 1. Na ulutaga na Resistance. - Na cava e dusimaki ga kina o keda na Itaukei kei na Toga kei na so na misinare? Sega ni ubia na usutu dina ni nodra mai 'veiwaseyaki keda na Valagi'; (Divide and conquer) me rawa nida malumu ka qali yane ki Peritania? 2. Na ivola e davo koto mai kina na nomuni vakadidike (References); kereyi mo ni waseya(Cite) me rawa ni keitou vakuria kina na neitou. E levu na misinare ka ra vakaitavi mai Viti e ra tabai ivola talega se diary/log? Na cava na 'vakasama' levu ni nodra tabai ivola? Era kaya wasoma ni o keda a sa butibuto kadina (Savages) - e yaga meda vakararamataki? 3. O Peritania, me vaka na nona dau talia na vere e na veivanua kece e laki vakakoloni kina e sega ni vakamacalataki vakavinaka. Era 'Capitalists' kara tosoya tikoga na vanua vaka Peritania me bini kina na kenai iyau ( bobula, qele, kau, yanuyanu, etc). E laki ubiya takosova na vakasama na 'rerevaki ni Turaga na Tui Cakau', na vere nodra na iTalatala me qali ki Toga ko Viti, na bose mai Toga etc. Na qali ki Toga keitou raica ni 'tabana lailai ga' ka sema ki na tabana levu na qali ki Peritania? Keitou nanuma ni ko ira kece na Vulagi ( Pritchard, Rev Baker, Rev Waterhouse etc, Traders, Beachcombers) era vosa bubului kece vua na ranadi ni Koloni ko Peritania. E duavata ga na nodra i naki levu me ra tauri Viti me ikuri ni vanua vaka Peritania. Me liu mai na Lotu me ra malumu rawa na yalo qai muri mai na lawa vaka Peritania me vakaivola taka na iyau. O Pritchard e Turaga ni Valu, ka wili kina ko ira era qai vakaitavi e muri mai Levuka. O ira qo era vuli mai na kena koronivuli cecere mai Peritania me baleta na kena vaka davori o ira na 'Savages' se 'Cannibals' me vaka era dau vakatokai keda kina nira bose bose vata- me da lotu rawa ni bera nida samuji ena nodra lawa; me vaka da sa donuya tu oqo. Keitou nanuma ni vere e a vu ga mai vei ira na Valagi sega ni okeda se o ira na noda Turaga Bale. O ira na noda turaga era kena iyaragi ga 'machinery se instruments' ka mai monataki ga ( Strategically orchestrated) mai vei ira na Valagi. 4. Au vakabauta ni talanoa ni soli ko Viti - 'dela ga ni wai karakarawa' e dua na 'tobu loaloa' au nanuma me meda nunuva sara vakavinaka sai koya; ni o ira na noda Turaga wili kina ko Ma'afu kei ira na vo ni Turaga Bale era a vaka vunivola Sekereteri/dau ni vakasala mai vei ira na Valagi/Misinare. O ira qo era a bukiya na vere. Sa rui levu na noda dau buturaki ira kina na noda turaga. Kara bosebose vata kece mai Levuka me davo kina na matoto levu 'Strategic Lines to Colonisation' ; ni bera ni ra dau laki vakasala vei ira na Turaga Bale e na ka me caka; curu tu e loma na veivoli yaragi, kei na voli iTo. Ni sa yaco ra tabaka na kenai ivola mai na nodra rai ga kenai tukutuku da vakawilika tu na gauna nikuwa. Sa kena levu saka, Ni Kalougata tiko ka vinaka saka vakalevu na veivaka raramataki tiko.

    • @talanoawithdr.t4581
      @talanoawithdr.t4581  3 роки тому +1

      Au kerea mada na Yacamuni kei na nomudou Trustees me tou veitalanoa ka veiwasei ke rawa. E rawa ni o ni vakamacalataki kemuni kei na nomudou isoqsoqo kerekee. Oqo na neirau research, keirau via wasea yani vei ira kece na luvei Viti ena veiyasai vuravura. Vinaka vakalevu - Dr T...

    • @rogosoqo1988
      @rogosoqo1988 3 роки тому +1

      Sa donu vinaka, na neitou darava ni veivosaki e na monalivaliva: l.odo.viko@hotmail.com. VUA-NI-CAU TRUST Laucala Cakaudrove .

    • @rogosoqo1988
      @rogosoqo1988 3 роки тому +1

      Dou vososta, au qai kereya talega yane na sala meu veitaratara yane kina e taudaku ni darava oqo. Vinaka vakalevu.

    • @talanoawithdr.t4581
      @talanoawithdr.t4581  3 роки тому +1

      @@rogosoqo1988 Sa donu, tou qai veitaratar tiko. Vinaka vakelvu

    • @talanoawithdr.t4581
      @talanoawithdr.t4581  3 роки тому +1

      @@rogosoqo1988 Donu vinaka, qai veitaratara ga mai ena talanoawithdrt@gmail.com

  • @DKRavunakana
    @DKRavunakana 3 роки тому +1

    In 1873, the Burns family and some imported island labourers were murdered on their property at Vunisamaloa about 20 km inland from the mouth of the Ba River. This followed the shooting by Burns' men of two mountain women who had come down to the Ba River to gather kaikoso/tuace (fresh mussels), as was their wont. A government force was sent from Levuka under European officers, but on reaching Ba found that an avenging local European force had already gathered there. Having no faith in the government, these westerners refused to allow the force to proceed. To avoid a bloody confrontation, the government force returned eastward to Rakiraki. Here they learnt of the murder of a Lasakau man from Bau who had been recruiting labour in the interior of Ra. The people of Korowaiwai had apparently killed him because he was a man from Christian Bau and as such was anathema to these independent people. Cakobau’s government approved the immediate assault and destruction of Korowaiwai and the capture of its inhabitants as ‘rebels-in-arms against the king's throne and person’ (Markham 1869-1874), and required the prisoners to be sent to Levuka, presumably to be made available as labour for plantations and so act as revenue earners for the government. However, what followed was a massacre of some 300 inhabitants, mainly by auxiliaries who attacked alongside the government troops.- Parke -Degei Descendants

    • @kalivunidilo4460
      @kalivunidilo4460 3 роки тому +2

      Isa ka dina taucoko, vinaka na Reference i Markham 1869 - 1874. Ni Sa Bula vinaka mai...

  • @paufaith8630
    @paufaith8630 4 роки тому +1

    Totoka qai rogo Vinaka na i talanoa Dr T & Lavo

  • @loraineyalani5037
    @loraineyalani5037 4 роки тому +1

    Totoka vakaoti na I takitaki ena siga nikua Nei kei na Momo

  • @msokoilagi
    @msokoilagi 4 роки тому +1

    Era fullfill taka tiko na vosa ni Kalou na kai valagi(Romans_Eagles) nira na Colonize taka na Vura2, e tukuna na Turaga " Where the Carcass(people, natural resources:gold oil diamond tourism Beautiful beaches)Is, There Should The Eagles(whitemen) Be Gathered Together ..Ia sa vakarau oti na I taba gauna qoka..
    Ni sa dede noda Tagi balavu tiko na Luvena era Bula tiko kei ira sara leqa.

    • @talanoawithdr.t4581
      @talanoawithdr.t4581  4 роки тому +2

      Oh wow, sa dina sara ga, ni ka dina sara...ena yaco kece na Vosa Kalou ena ivolatabu...matalau na veitokoni tiko mai

    • @kalivunidilo4460
      @kalivunidilo4460 4 роки тому +2

      Sa dina