Tajna krvavog mosta

Krvavi most zagrebačka je ulica koja povezuje Radićevu ulicu s Tkalčićevom ulicom. Ulica je nazvana po bivšem mostu na Medveščaku koji je postao beskoristan nakon betoniranja Medveščaka. Iako je most postao ulica, ime je ostalo zbog povijesnih razloga - kao podsjetnik na zagrebačku povijest.
Most je dobio ime zbog neprestanih sukoba na njegovima drvenima gredama između građana Kaptola i Gradeca. Ime Krvavi most prvi put se u povijesnima spisima pojavljuje 1667. godine kada 17. studenoga dolazi do bitke. Ti sukobi su počeli u 14. stoljeću, a u 18. stoljeću postignut je mir između zaraćenih strana. Građani Kaptola i Gradeca sagradili su most i pretvorili ga u trajnu prometnicu od gornjogradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u današnjoj Skalinskoj ulici. Taj je most povezivao gradsku općinu s kaptolskim Zagrebom. Zbog razvoja industrije došlo je do zagađenja koje je natjeralo gradske vlasti na uvođenje kanalizacije. Taj zahvat je doveo do zatvaranja potoka Medveščak i konačnoga rušenja mosta 1899. godine.
Marija Jurić Zagorka napisala je roman o mostu zvan Tajna krvavog mosta.
Dubravko Horvatić napisao je legendu koja je dio zbirke legendi Grički top i druge legende.
Mirko Bogović autor je pripovijesti Krvavi most u Zagrebu.
Poznato je da su Kaptol i Gradec stoljećima živjeli odvojeno, a da između dvaju odvojenih gradskih cjelina (tek 1850. službeno postaju jedinstveni grad) nisu uvijek cvale ruže, već naprotiv, međusobni susjedski antagonizam u prošlost znao bi dovesti do oštrih sukoba, pa čak i otvorenih ratova, najbolje svjedoči ime mosta koji ih povezuje - Krvavi most. Danas od mosta, osim imena, nema ni traga. Riječ je o sjenovitoj uličici koja spaja Radićevu s Tkalčićevom ulicom, s jedne i druge strane su lijepo uređeni butici i modne kuće, a na uglu ulice je gradska knjižnica koja nosi ime Marije Jurić Zagorke, autorice poznatih i rado čitanih romane iz starog Zagreba. Zagorkin brončani spomenik (djelo kipara Stjepana Gračana), u najbližem je susjedstvu, na početku Tkaličićeve.
Susjedski sukobi spominju se već od 14. stoljeća, a ime Kravi most u povijesnim listinama prvi put se upisuje 1667. «Ti bi se sukobi s vremenom prometnuli u prava krvoprolića. Tako se zametnula kavga i godine 1667. zbog gradnje mosta. Jedni su drugima ometali gradnju i rušili ono što bi drugi podigli. Kad su 17. studenoga 1667. Kaptolci pokušali urediti svoj dio mosta, došlo je do oružanog sukoba, pa od tog vremena Krvavi most i nosi to ime» (Pavao Cindrić: «Grički milenij» iz 1965.). Predaje govore da se ime mosta spominje još u 13. stoljeću kad su se na potoku, koji je dijelio dva grada, sukobili pristaše Andrije III Arpadovića s kastelanom Medvedgrada Gardunom, pa je potokom Medveščakom poteklo i dosta krvi. U svakom slučaju 18. stoljeću između zaraćenih susjeda postignut je mir. Most zajednički grade te ga pretvaraju u trajnu prometnicu od gornjogradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u današnjoj Skalinskoj ulici.
#zagrebačkimemento #mementopriča #mementošetnjakrozvrijeme

[@nenadpadovan43]

Samo jedna mala ispravka, Zlatna bula, vezana za Gradec, 1242. godine, djelo je kralja Bele IV. Zlatna bula Andrije II. zbila se 1222. godine i ograničila je kraljevu vlast i samovolju velikaša.

[@Yashodadidi]

A gdje je nestao potok?

[@hanasrna5120]

Lijepo. Poučno. Zagreb u ❤️.