Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao.” Kur'an (Sura 110, 1-3)
BOŽJI ZAKON - Savršeni Božiji zakon je propisan svim ljudima, kako Kur′an kaže: „On vam u vjeri propisuje isti Šerijat koji je propisan Nuhu, i onaj koji se objavljuje tebi Muhamede i ono što smo kao Šerijat naredili Ibrahimu, Musau i Isau. Pravu vjeru izvršavajte i u tome se ne podvajajte...“ (42, 13) Božiji zakon - Božije zapovijedi su se u početku usmeno prenosile od prvih ljudi na Zemlji: Adema i Have, preko Nuha, Ibrahima, i drugih proroka, sve dok ih Bog nije napisao na brdu Sinaj - „ispisane prstom Božijim“ na dvije kamene ploče i predao ih poslaniku Musi. Deset Božjih zapovijedi - Dekalog je jedini dokument među ljudima kojega je Bog ikada napisao svojom rukom. Božji zakon koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi Bog je ovako napisao: 1. Nemoj imati drugih bogova uz mene. 2. Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Gospod, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca - onih koji me mrze - na djeci do trećeg i četvrtog koljena, a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovjedi. 3. Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svoga, jer Gospod ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo. 4. Sjeti se da svetkuješ dan subotnji (Šabat). Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotnji. 5. Poštuj oca svoga i majku svoju, da imadneš dug život na zemlji koju ti dâ Jahve, Bog tvoj. 6. Ne ubij! 7. Ne učini preljuba! 8. Ne ukradi! 9. Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga! 10. Ne poželi kuće bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga; ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga! (Tevrat, Knjiga Izlaska 20, 2-17) VAĐENJE TEKSTA IZ KONTEKSTA - U Kur'anu piše: „O vjernici, kad se u petak na molitvu pozove, kupo-prodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate.“ (62,9) Time je preporučeno da vjernici u petak idu na molitvu, i to je dobro. Ali time nije ukinut Stvoriteljev znak, uspomena na stvaranje, ono što je Bog uspostavio odmah na početku, nakon stvaranja svijeta: „ blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini.“ (Postanak 2,3) Time, što se vjernici sastaju petkom na molitvi, nije ukinuta ni četvrta Božija zapovijed o sedmom danu - koji je Bog (osobno - lično, a ne preko posrednika) odredio za odmor i uspomenu na stvaranje svijeta. (Izlazak 20,8-11) Dakle, ono što je napisao prorok Muhamed u Kur'anu ne ukida četvrtu Božiju zapovijed niti bilo koju od Deset zapovijedi „ispisane prstom Božijim“ , koje je Bog lično napisao na dvije kamene ploče. Kako bi moglo biti moguće da ono što su pisali proroci je važno, a da nešto od onoga što je napisao Bog lično: „ispisano prstom Božijim“, da više nije važno? Takvo vjerovanje bilo bi nelogično i svi koji tako vjeruju vrijeđaju Boga. Mnogi vjeroučitelji kažu da više ne vrijedi četvrta Božija zapovijed. (Izlazak 20,8-11) Kažu da i dalje vrijedi tekst ispred toga - treća Božija zapovijed (Izlazak 20,7) Kažu da i dalje vrijedi tekst iza četvrte zapovijedi, tj. peta Božija zapovijed. (Izlazak 20,12) Ali uporno odbijaju prihvatiti pravi smisao dijela teksta između ova dva navedena, tj. dio teksta između treće i pete Božije zapovijedi. Tako iz konteksta ostalih Božijih zapovijedi vade tekst četvrte Božije zapovijedi i proglašavaju ga nevažećim. Nije li to žalostan primjer vađenja teksta iz konteksta? Nije li utoliko žalosniji jer se iz konteksta koji je „napisan prstom Božijim“ vadi tekst koji je također „napisan prstom Božijim“? Mnogi kršćanski i muslimanski vjerski vođe su našle razne izgovore za opravdanost promjene za neke od izvornih 10 Božjih zapovijedi, koje se nalaze u Bibliji (Izlazak 20,2-17), po kojima je Isus živio, ili izgovore zbog čega ne poštuju svih 10 Božjih zapovijedi - „ispisanih prstom Božjim“. Jedan od izgovora, u vezi s promjenom druge Božje zapovijedi (Izlazak 20,4-6), (koja nalaže da se “ne pravi lika ni obličja bilo čega” i da im se “ne klanja niti im služi”), koje navode mnogi crkveni vjeroučitelji je: „Tko daje čast slikama i kipovima daje čast osobama prikazanim na njima“. A jedan od izgovora, glede promjene četvrte Božje zapovijedi (Izlazak 20,8-11; u vezi promjene svetkovanja dana odmora) koje navode crkveni vjeroučitelji je: „Mi smo Božju zapovijed za svetkovanje dana odmora - subotu promijenili na nedjelju, u čast Isusovog uskrnuća, koje se zbilo u nedjelju“. Drugi izgovor je: “Nedjelja je znak našeg autoriteta. Crkva je iznad Biblije, a promjena dana odmora dokaz je te činjenice.” (Catholic Record, 01.09.1923.) Treći izgovor je: „Crkvene vođe je vodio Sveti Duh pri promjeni 4. Božje zapovijedi jer Crkva je iznad Biblije“. Ali svi ovakvi i slični izgovori i objašnjenja za promjenu Božjih zapovijedi su nedopustive ljudske intervencije i pretpostavke , a za to će počinitelji Bogu morati dati odgovor. Činjenice su ono što je zapovijedio i „napisao“ Bog. Promjenom Božjih zapovijedi je Bog prikazan kao loš, nesavršen i promjenjiv Zakonodavac, a da su oni koji su promijenili Božji zakon navodno bolji zakonodavci od samoga Boga. Mnogi muslimanski vjeroučitelji i obični vjernici se izgovaraju ovako: „Bog je poslao zadnji Božji Zavjet (Kur'an) u kome je usavršio zakon za cijelo čovječanstvo a ne samo za Hebreje - izabrani tadašnji narod. Time oni hoće reći da je Bog nesavršen Zakonodavac. Kad bi bila istina, da jedan dio Božijeg zakona nije savršen i ne vrijedi više, kako to mnogi tvrde, to bi značilo da je Bog napravio grešku kad je dao takav nesavršen Zakon. Tada bi Bog bio nesavršen Zakonodavac. Ali nemojmo se dati prevariti takvim pogrešnim tvrdnjama. Dan odmora - subota - sedmi dan u tjednu datira od samog stvaranja prvih ljudi Adema i Have, tako da se značenje dana odmora subote ne smije vezivati samo za Hebreje nego za cijelo čovječanstvo. Dan odmora - subota - sedmi dan tjedna je USPOMENA NA STVARANJE SVIJETA. Od samog početka, od Adema i Have, ljudi su od samoga Boga usmeno bili poučeni u smisao Božijeg zakona - svih Božijih zapovijedi. Stvoritelj, odmah nakon stvaranja, prvim ljudima (Ademu i Havi) je dao primjer koji dan u sedmici su trebali svetkovati kao uspomenu na stvaranje svijeta - Stvoriteljev dan počinka (odmora) - Stvoriteljev znak. To možemo pročitati na prvoj stranici Tevrata: „Tako bude dovršeno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom. I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini. To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani.“ (Knjiga Postanka 2,1-4) Time što se Bog odmarao (počinuo) sedmog dana i što ga je „blagoslovio i posvetio“, Bog je postavio spomenik (uspomenu) svom djelu stvaranja. Bog nije bio umoran, On se ne umara, nego je svojim primjerom pokazao ljudima da oni trebaju slijediti Božji primjer. DAN U KOJEM SE BOG ODMARAO - Sedmi dan, subota, je dana Ademu i Havi da je svetkuju u znak zahvalnosti svome Stvoritelju. Njeno svetkovanje je trebalo biti čin zahvalnog priznanja i svih onih koji će živjeti na zemlji nakon Adema i Have, da je Bog njihov Stvoritelj i njihov pravedni Vladar, a da su svi ljudi djelo Njegovih ruku, podložni Njegovom autoritetu. Adem i Hava su još prije svog pada u grijeh svetkovali sedmi dan - subotu, kao uspomenu na stvaranje svijeta, i kao dan odmora, po uzoru na svog Stvoritelja. Još tada je sedmi dan - subota postala znak Stvoritelja - znak Božijeg počinka nakon stvaranja svijeta. Svojim „odmaranjem“ nakon stvaranja, u subotu, Bog je čovjeku dao primjer da tako čini. PRVA SEDMICA je, kao i subota, nastala pri stvaranju svijeta, a povijest Svetih spisa ju je čuvala i prenosila do danas. Stvoritelj je odredio prvu sedmicu kao uzorak (model) svim sedmicama na dalje. Prva sedmica se sastojala od sedam doslovnih dana, svaki dan od 24 sata. Stvaranje je trajalo šest dana, a sedmog se Bog odmarao, „blagoslovio ga i posvetio“ i odvojio ga za čovjekov odmor. U Božijem zakonu, koji je Bog poslije i napismeno dao na brdu Sinaj, Bog je ponovo naglasio važnost sedmice i činjenica na kojima ona počiva. Nakon što je dao zapovijed: „Sjeti se da svetkuješ dan subotni“, i odredio što treba raditi tijekom šest dana, a što ne treba raditi sedmog dana, Bog daje razlog za ovakav stav: „Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotnji.“ (Izlazak 20,8-11) Ovaj razlog je logičan i uvjerljiv jer su dani stvaranja doslovni dani. Prvih šest dana u svakoj sedmici su dani čovjeku za rad, jer je Bog koristio isto razdoblje vremena u prvoj sedmici pri stvaranju svijeta. Sedmog dana čovjek se treba uzdržavati od rada zbog sjećanja na Stvoriteljev odmor. Svi izgovori ljudi, bilo da su kršćani, ili muslimani, ili neke druge religije, će na Sudnji dan biti raskrinkani. Neki će tek tada shvatiti da su imali pogrešna uvjerenja i da su omalovažavali Božju zapovijed o sedmom danu tjedna - danu odmora - suboti, ali tada će biti prekasno za pokajanje. S poštovanjem. Želim Vam Božji blagoslov.
Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao.” Kur'an (Sura 110, 1-3)
Da vas dragi Allah dz.s nagradi za vas trud I rad gospodaru moj uputi I olasksaj put u istinsku vjeru svijetu ljudima
Svma ljudima
@@denissabic1088 Olaksace im put za PAKAO, koliko ste vi muslimani naivni , sejtan vam je zamracio um.
@@ToniDojcinoskiGeneral vi gospodine ukljucite malo um I logiku I procitaj te malo knjige o vjerama to vam je bolje
@@denissabic1088 Logika je za ljude , A VERA ZA BOGA.
MashAllah
Elhamdulillah
ISTINA se širi
A zabluda ne staje
Hvala Allahu dz s
Selam alejkum iz Sarajeva
Budi dio ovog blagoslova.
Mashallah ❤
BOŽJI ZAKON - Savršeni Božiji zakon je propisan svim ljudima, kako Kur′an kaže: „On vam u vjeri propisuje isti Šerijat koji je propisan Nuhu, i onaj koji se objavljuje tebi Muhamede i ono što smo kao Šerijat naredili Ibrahimu, Musau i Isau. Pravu vjeru izvršavajte i u tome se ne podvajajte...“ (42, 13) Božiji zakon - Božije zapovijedi su se u početku usmeno prenosile od prvih ljudi na Zemlji: Adema i Have, preko Nuha, Ibrahima, i drugih proroka, sve dok ih Bog nije napisao na brdu Sinaj - „ispisane prstom Božijim“ na dvije kamene ploče i predao ih poslaniku Musi. Deset Božjih zapovijedi - Dekalog je jedini dokument među ljudima kojega je Bog ikada napisao svojom rukom. Božji zakon koji se sastoji od 10 Božjih zapovijedi Bog je ovako napisao:
1. Nemoj imati drugih bogova uz mene.
2. Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Gospod, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca - onih koji me mrze - na djeci do trećeg i četvrtog koljena, a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovjedi.
3. Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svoga, jer Gospod ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo.
4. Sjeti se da svetkuješ dan subotnji (Šabat). Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotnji.
5. Poštuj oca svoga i majku svoju, da imadneš dug život na zemlji koju ti dâ Jahve, Bog tvoj.
6. Ne ubij!
7. Ne učini preljuba!
8. Ne ukradi!
9. Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga!
10. Ne poželi kuće bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga; ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga!
(Tevrat, Knjiga Izlaska 20, 2-17)
VAĐENJE TEKSTA IZ KONTEKSTA - U Kur'anu piše: „O vjernici, kad se u petak na molitvu pozove, kupo-prodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate.“ (62,9) Time je preporučeno da vjernici u petak idu na molitvu, i to je dobro. Ali time nije ukinut Stvoriteljev znak, uspomena na stvaranje, ono što je Bog uspostavio odmah na početku, nakon stvaranja svijeta: „ blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini.“ (Postanak 2,3) Time, što se vjernici sastaju petkom na molitvi, nije ukinuta ni četvrta Božija zapovijed o sedmom danu - koji je Bog (osobno - lično, a ne preko posrednika) odredio za odmor i uspomenu na stvaranje svijeta. (Izlazak 20,8-11) Dakle, ono što je napisao prorok Muhamed u Kur'anu ne ukida četvrtu Božiju zapovijed niti bilo koju od Deset zapovijedi „ispisane prstom Božijim“ , koje je Bog lično napisao na dvije kamene ploče. Kako bi moglo biti moguće da ono što su pisali proroci je važno, a da nešto od onoga što je napisao Bog lično: „ispisano prstom Božijim“, da više nije važno? Takvo vjerovanje bilo bi nelogično i svi koji tako vjeruju vrijeđaju Boga.
Mnogi vjeroučitelji kažu da više ne vrijedi četvrta Božija zapovijed. (Izlazak 20,8-11) Kažu da i dalje vrijedi tekst ispred toga - treća Božija zapovijed (Izlazak 20,7) Kažu da i dalje vrijedi tekst iza četvrte zapovijedi, tj. peta Božija zapovijed. (Izlazak 20,12) Ali uporno odbijaju prihvatiti pravi smisao dijela teksta između ova dva navedena, tj. dio teksta između treće i pete Božije zapovijedi. Tako iz konteksta ostalih Božijih zapovijedi vade tekst četvrte Božije zapovijedi i proglašavaju ga nevažećim. Nije li to žalostan primjer vađenja teksta iz konteksta? Nije li utoliko žalosniji jer se iz konteksta koji je „napisan prstom Božijim“ vadi tekst koji je također „napisan prstom Božijim“?
Mnogi kršćanski i muslimanski vjerski vođe su našle razne izgovore za opravdanost promjene za neke od izvornih 10 Božjih zapovijedi, koje se nalaze u Bibliji (Izlazak 20,2-17), po kojima je Isus živio, ili izgovore zbog čega ne poštuju svih 10 Božjih zapovijedi - „ispisanih prstom Božjim“. Jedan od izgovora, u vezi s promjenom druge Božje zapovijedi (Izlazak 20,4-6), (koja nalaže da se “ne pravi lika ni obličja bilo čega” i da im se “ne klanja niti im služi”), koje navode mnogi crkveni vjeroučitelji je: „Tko daje čast slikama i kipovima daje čast osobama prikazanim na njima“. A jedan od izgovora, glede promjene četvrte Božje zapovijedi (Izlazak 20,8-11; u vezi promjene svetkovanja dana odmora) koje navode crkveni vjeroučitelji je: „Mi smo Božju zapovijed za svetkovanje dana odmora - subotu promijenili na nedjelju, u čast Isusovog uskrnuća, koje se zbilo u nedjelju“. Drugi izgovor je: “Nedjelja je znak našeg autoriteta. Crkva je iznad Biblije, a promjena dana odmora dokaz je te činjenice.” (Catholic Record, 01.09.1923.) Treći izgovor je: „Crkvene vođe je vodio Sveti Duh pri promjeni 4. Božje zapovijedi jer Crkva je iznad Biblije“. Ali svi ovakvi i slični izgovori i objašnjenja za promjenu Božjih zapovijedi su nedopustive ljudske intervencije i pretpostavke , a za to će počinitelji Bogu morati dati odgovor. Činjenice su ono što je zapovijedio i „napisao“ Bog. Promjenom Božjih zapovijedi je Bog prikazan kao loš, nesavršen i promjenjiv Zakonodavac, a da su oni koji su promijenili Božji zakon navodno bolji zakonodavci od samoga Boga.
Mnogi muslimanski vjeroučitelji i obični vjernici se izgovaraju ovako: „Bog je poslao zadnji Božji Zavjet (Kur'an) u kome je usavršio zakon za cijelo čovječanstvo a ne samo za Hebreje - izabrani tadašnji narod. Time oni hoće reći da je Bog nesavršen Zakonodavac. Kad bi bila istina, da jedan dio Božijeg zakona nije savršen i ne vrijedi više, kako to mnogi tvrde, to bi značilo da je Bog napravio grešku kad je dao takav nesavršen Zakon. Tada bi Bog bio nesavršen Zakonodavac. Ali nemojmo se dati prevariti takvim pogrešnim tvrdnjama.
Dan odmora - subota - sedmi dan u tjednu datira od samog stvaranja prvih ljudi Adema i Have, tako da se značenje dana odmora subote ne smije vezivati samo za Hebreje nego za cijelo čovječanstvo. Dan odmora - subota - sedmi dan tjedna je USPOMENA NA STVARANJE SVIJETA. Od samog početka, od Adema i Have, ljudi su od samoga Boga usmeno bili poučeni u smisao Božijeg zakona - svih Božijih zapovijedi. Stvoritelj, odmah nakon stvaranja, prvim ljudima (Ademu i Havi) je dao primjer koji dan u sedmici su trebali svetkovati kao uspomenu na stvaranje svijeta - Stvoriteljev dan počinka (odmora) - Stvoriteljev znak. To možemo pročitati na prvoj stranici Tevrata: „Tako bude dovršeno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom. I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini. To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani.“ (Knjiga Postanka 2,1-4) Time što se Bog odmarao (počinuo) sedmog dana i što ga je „blagoslovio i posvetio“, Bog je postavio spomenik (uspomenu) svom djelu stvaranja. Bog nije bio umoran, On se ne umara, nego je svojim primjerom pokazao ljudima da oni trebaju slijediti Božji primjer.
DAN U KOJEM SE BOG ODMARAO - Sedmi dan, subota, je dana Ademu i Havi da je svetkuju u znak zahvalnosti svome Stvoritelju. Njeno svetkovanje je trebalo biti čin zahvalnog priznanja i svih onih koji će živjeti na zemlji nakon Adema i Have, da je Bog njihov Stvoritelj i njihov pravedni Vladar, a da su svi ljudi djelo Njegovih ruku, podložni Njegovom autoritetu. Adem i Hava su još prije svog pada u grijeh svetkovali sedmi dan - subotu, kao uspomenu na stvaranje svijeta, i kao dan odmora, po uzoru na svog Stvoritelja. Još tada je sedmi dan - subota postala znak Stvoritelja - znak Božijeg počinka nakon stvaranja svijeta. Svojim „odmaranjem“ nakon stvaranja, u subotu, Bog je čovjeku dao primjer da tako čini.
PRVA SEDMICA je, kao i subota, nastala pri stvaranju svijeta, a povijest Svetih spisa ju je čuvala i prenosila do danas. Stvoritelj je odredio prvu sedmicu kao uzorak (model) svim sedmicama na dalje. Prva sedmica se sastojala od sedam doslovnih dana, svaki dan od 24 sata. Stvaranje je trajalo šest dana, a sedmog se Bog odmarao, „blagoslovio ga i posvetio“ i odvojio ga za čovjekov odmor.
U Božijem zakonu, koji je Bog poslije i napismeno dao na brdu Sinaj, Bog je ponovo naglasio važnost sedmice i činjenica na kojima ona počiva. Nakon što je dao zapovijed: „Sjeti se da svetkuješ dan subotni“, i odredio što treba raditi tijekom šest dana, a što ne treba raditi sedmog dana, Bog daje razlog za ovakav stav: „Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotnji.“ (Izlazak 20,8-11) Ovaj razlog je logičan i uvjerljiv jer su dani stvaranja doslovni dani. Prvih šest dana u svakoj sedmici su dani čovjeku za rad, jer je Bog koristio isto razdoblje vremena u prvoj sedmici pri stvaranju svijeta. Sedmog dana čovjek se treba uzdržavati od rada zbog sjećanja na Stvoriteljev odmor. Svi izgovori ljudi, bilo da su kršćani, ili muslimani, ili neke druge religije, će na Sudnji dan biti raskrinkani. Neki će tek tada shvatiti da su imali pogrešna uvjerenja i da su omalovažavali Božju zapovijed o sedmom danu tjedna - danu odmora - suboti, ali tada će biti prekasno za pokajanje. S poštovanjem. Želim Vam Božji blagoslov.
Na zalost puni se PAKAO, sa nesrecnim Dusama.😢
Haha.. Ne budi neznalicaaaaa😅
Haha.. Ne budi neznalicaaaaa😅
SPASI SE NA ,☝️🤲🕋🇧🇦 VRIJEME,,W@@Real-Ma89
@@Real-Ma89SPASI SE NA VRIJEME ☝️🤲🤔🕋
Toni, pakao je za nevernike. Spasi sebe od pakla
,,☝️🤲🕋🇧🇦