Nevidljive žene Crne Gore: Ermina Redžematović

Ispod samog Hridskog jezera, u nacionalnom parku Prokletije, u poznati Katun Bajrovića decenijama izdiže familija Redžematović. Ova je zona oduvijek čuvena po stočarstvu, tek u novije vrijeme je postala popularna među planinarima zbog jezera, jednog od najljepših u Crnoj Gori, a od osnivanja nacionalnog parka postala je i prava atrakcija za turiste generalno. Ovdje je i Samelova koliba, poznato seosko domaćinstvo, posebno zbog Ermine, supruge Rama Redžematovića, pionirke u seoskom turizmu ovog kraja.
Ermina je rođena u porodici Lalića, u Plavu. Kad je bila djevojčica (još je to bilo vrijeme Jugoslavije i uspješnih preduzeća), otac joj je dobio posao na Cetinju, pa se cijela familija tamo preselila. Skoro cijelo djetinjstvo i djevojački dio života je provela na Cetinju, familija joj je i danas tamo, pa je u Plavu zovu Cetinjanka. Kao dijete iz radničke porodice, nije imala nikakvog dodira sa poljoprivredom. Iako poslije osnovne škole nije nastavila školovanje, lako je kao djevojka našla posao u nekadašnjoj fabrici obuće ,,Košuta” na Cetinju. Samo nekoliko godina kasnije počelo je ,,ono” vrijeme kog se ne sjećamo s radošću, kada su brojni poslovi nestali kao rukom odnešeni, fabrike se gasile jedna po jedna. Počeo je period tranzicije.
Obilazeći rodbinu iz Plava, upoznala je Rama, koji se, i sam kao žrtva tranzicije, tek bio vratio iz Beograda u Plav. Rodila se ljubav. Ermini je bilo suđeno da se sa Cetinja vrati u rodni kraj, ovog puta kao član porodice Redžematović. Redžematovići su poštovana familija u Plavu, potomci čuvenog gazde Bajra (po kome je i Katun Bajrovića dobio ime), i tradicionalna poljoprivredna, stočarska familija. Kada smo razgovarali sa Erminom, došla je tog dana na katun i njena svekrva, Haska, da ubere čaj. Prisjetila se godina kada je ona bila glavna planinka u familiji, i reče nam da je to bio težak život, ,,težak do zla boga u ta doba”. Koliko je samo kilometara pješke prelazila, koliko je strašnih planinskih oluja doživjela dok bi čuvala stoku, koliko se bojala da ostane potpuno sama. I reče, pored ostalog, da nije vjerovala da Ermina želi da dođe na katun, a ne mora se više.
No, da se vratimo Ermini. Kao nevjesta iz urbane sredine, Ermina je morala da uči o kravama i siru i pojoprivredi, uglavnom upravo od svekrve. Rodila je troje djece, ćerku i dva sina, a posla nije bilo ni za nju ni za Rama. U nekom je trenutku odlučila da otvori butik u Plavu, i time se paralelno bavila dvadesetak godina. Nikad nije imala veliku zaradu, ali je kapalo nekakvog novca za svakodnevne potrebe, mada je uvijek bila u strahu da će doći neka inspekcija i da će joj kazna za neku nepoznatu grešku odnijeti svu zaradu za taj mjesec. Tamnica je bio taj butik, kaže Ermina, mijenjala bi se za katun svakog trena. E kada je proglašen Nacionalni park Prokletije i kad su turisti počeli da dolaze, a Ermina odlazila na Bajrovića katun da obiđe svekrvu i svekra, onako preduzimljiva i promućurna shvatila je da se kroz katun dosta prolazi i da je to prilika za neki porodični, turistički biznis. Djeca su već stasavala za škole i fakultete, trebalo je to finansijski podržati, a stabilnog prihoda niotkud. Tada je potražila nas iz Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije, i u našim se knjigama vodi kao prva žena u našoj karijeri koja je nas tražila da joj pomognemo da pokrene seoski turizam, a koju mi nismo morali da prvo u to ubjeđujemo.
I tako je Ermina zatvorila butik i krenula da redovno izdiže na katun, sad više ne samo zbog poljoprivrede, jer krave je lako mogla držati i u Plavu, već i zbog turizma. Pažljivo je svoje domaćinstvo razrađivala, marljivo pratila sve obuke i usvajala savjete, a sve to daje rezultate. Po najmlađem sinu je nazvala domaćinstvo, Samelova koliba, ali joj je najstariji sin najveća pomoć jer on vodi cijelu komunikaciju sa gostima i promociju, a ćerku je učila da završava školu, jer je sama nije završila. Ćerka joj se nedavno udala, za dobrog momka iz komšijske familije, a ćerka je u ”miraz” ponijela diplomu. Od prihoda od sira, butika i seoskog turizma Ermina već ima dva visokoškolca u familiji, a nada se da će i Samel istim putem. Alen, najstariji, završio je menadžment u hotelijerstvu, i kaže da je u te vode krenuo zbog Ermine, da mu je ona inspiracija. Onda kada niko nije vjerovao u njenu priču, pa ni on sam, ona je radom i upornošću uspjela da napravi jednu lijepu priču u kojoj ima mjesta za cijelu porodicu, i koja je i njemu donijela ideje o tome kako da usmjerava svoju karijeru i nastavi njenim putem.
www.ruralholid...