- 95
- 95 444
Matica hrvatska
Приєднався 4 бер 2012
www.matica.hr
Matičin podcast - Marko Tadić
Dobrodošli na Matičin podcast u kojem gostuju istaknuti stručnjaci, književnici, umjetnici i razni drugi gosti s kojima razgovaramo o aktualnim kulturnim, znanstvenim i društvenim temama.
Voditelj i urednik podcasta je Božidar Cvenček.
U dvanaestom Matičinom podcastu u knjižari Matice hrvatske gostuje lingvist i predsjednik Vijeća za hrvatski jezik prof. dr. sc. Marko Tadić
Voditelj i urednik podcasta je Božidar Cvenček.
U dvanaestom Matičinom podcastu u knjižari Matice hrvatske gostuje lingvist i predsjednik Vijeća za hrvatski jezik prof. dr. sc. Marko Tadić
Переглядів: 783
Відео
Tribina Sučeljavanja u Matici hrvatskoj: DEMOGRAFSKI SLOM ILI OPORAVAK HRVATSKE
Переглядів 4,2 тис.14 днів тому
O demografskim izazovima u Hrvatskoj raspravljali su izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Stjepan Šterc, umirovljenik FHS-a prof. dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za istraživanje migracija Moderator Branimir Bilić
Božićna i novogodišnja čestitka predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana
Переглядів 333Місяць тому
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran uputio je svim članovima, suradnicima, sponzorima i donatorima čestitku. U nastavku je u cijelosti. Drage matičarke i matičari i podupiratelji Matice hrvatske! Uoči Božića želim naglasiti važnost zajedništva. Zahvaljujem svakome od vas na vašem neumornom trudu, entuzijazmu i predanosti našem poslanju. Svaki član, svaki podupiratelj, svaki suradnik bio je ...
3. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - četvrti dan
Переглядів 1916 місяців тому
Četvrti festivalski dan donio je 9 zanimljivih predstavljanja knjiga. 0:00 Doručak s pjesnicima: Društvo hrvatskih književnika: Josipa Gogić, "Prisutnost" 3:02 Matica hrvatska: Božidar Brezinščak Bagola, "Svetkovina u predvečerje: izabrane pjesme" 06:53 Kršćanska sadašnjost: Anton Šuljić, "Ni tamjan, ni dogmatika" 12:32 OMH u Garešnici: Ana Šedlbauer, roman "Isa" 16:43 OMH u Kutini: Đuro Vidmar...
3. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - treći dan
Переглядів 1696 місяців тому
Treći festivalski dan donio je 10 zanimljivih predstavljanja knjiga i završio koncertom. 0:00 OMH u Koprivnici: Radovan Kranjčev, "Bioraznolikost Koprivničko-križevačke županije" 2:08 OMH u Čakovcu: "Zbornik radova Sanctus Hieronymus Stridone parva natus" 5:50 Hrvatska sveučilišna naklada: Dino Milinović, "Prvi prikazi Kristova rođenja u umjetnosti na primjeru rimskih sarkofaga 4. stoljeća" 9:5...
3. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - drugi dan
Переглядів 1946 місяців тому
Drugi festivalski dan donio je 12 zanimljivih predstavljanja knjiga i završio s lijepom večeri poezije. 0:00 OMH u Sinju: Augustin Paško Mišura, "Rimska kolonija Aequum Claudium (Čitluk)", prevela Jelena Michel 2:00 Fakultet hrvatskih studija: zbornik "Bibliografija, hagiografija, karizma", uredio Marko Jerković 4:41 Hrvatski institut za povijest: Maja Katušić, "Živjeti u Kotoru" 7:58 OMH u Pož...
3. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - prvi dan
Переглядів 2057 місяців тому
U Matici hrvatskoj od 6. do 9. lipnja 2024. održan je 3. festival knjige, jedinstvena kulturna manifestacija na kojoj je svoje vrijedno i bogato izdavaštvo u četiri vrlo posjećena dana predstavila Matica hrvatska i njezinih 20-ak ogranaka iz Hrvatske i BiH, a kao gosti nakladničke kuće Alfa, Disput, Društvo hrvatskih književnika, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska sveuči...
Treći festival knjige u Matici hrvatskoj - najava
Переглядів 3998 місяців тому
Treći festival knjige u Matici hrvatskoj - najava
Ne propustite izdanja Matice hrvatske!
Переглядів 1349 місяців тому
Ne propustite izdanja Matice hrvatske!
Tribina Sučeljavanja u Matici hrvatskoj: EKOLOŠKA BUDUĆNOST GRADA ZAGREBA
Переглядів 55011 місяців тому
O aktualnoj ekološkoj situaciji u Zagrebu raspravljali su prof. dr. sc. Slaven Dobrović Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Ivan Perkov Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Maris Špero, mag. comm predsjednica Građanske inicijative Maksimir za Zagreb Moderator Branimir Bilić
Matičin podcast - Davor Velnić
Переглядів 1,3 тис.Рік тому
Dobrodošli na Matičin podcast u kojem gostuju istaknuti stručnjaci, književnici, umjetnici i razni drugi gosti s kojima razgovaramo o aktualnim kulturnim, znanstvenim i društvenim temama. Voditelj i urednik podcasta je Božidar Cvenček. U jedanaestom Matičinom podcastu u knjižari Matice hrvatske gostuje Davor Velnić.
Božićna i novogodišnja čestitka predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana
Переглядів 264Рік тому
Božićna i novogodišnja čestitka predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana
Svetost glagoljice - predavanje Marice Čunćić
Переглядів 2,3 тис.Рік тому
U predavanju „Svetost glagoljice“ dr. sc. Marica Čunčić interpretira na teološko-filozofsko-simboličnoj, oblikotvornoj i zvukovnoj razini kršćansku dimenziju glagoljičnoga pisma nastaloga radi evangelizacije. Predavanje je pripremio Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske.
2. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - 3. dan
Переглядів 202Рік тому
Pod sloganom Matica dobrih knjiga od 29. lipnja do 2. srpnja održan je Drugi festival knjiga u Matici hrvatskoj. Brojni posjetitelji prisustvovali su predstavljanjima izdanja tiskanih u nakladama Matice i njezinih ogranaka, a u festivalskom programu sudjelovale su i nakladničke kuće Alfa, Disput, Društvo hrvatskih književnika, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut ...
2. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - 2. dan
Переглядів 204Рік тому
Pod sloganom Matica dobrih knjiga od 29. lipnja do 2. srpnja održan je Drugi festival knjiga u Matici hrvatskoj. Brojni posjetitelji prisustvovali su predstavljanjima izdanja tiskanih u nakladama Matice i njezinih ogranaka, a u festivalskom programu sudjelovale su i nakladničke kuće Alfa, Disput, Društvo hrvatskih književnika, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut ...
2. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - 1. dan
Переглядів 226Рік тому
2. festival knjige u Matici hrvatskoj - Matica dobrih knjiga - 1. dan
Drugi festival knjige u Matici hrvatskoj - najava
Переглядів 436Рік тому
Drugi festival knjige u Matici hrvatskoj - najava
Matičin podcast - Boris Domagoj Biletić
Переглядів 449Рік тому
Matičin podcast - Boris Domagoj Biletić
Očuvanje tradicionalnih i autohtonih sorti voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj
Переглядів 174Рік тому
Očuvanje tradicionalnih i autohtonih sorti voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj
540. obljetnica prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku - Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483.
Переглядів 1,2 тис.Рік тому
540. obljetnica prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku - Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483.
Hahahaha ...pozz...iz Beograda
Glagoljica bi se trebala uciti uz Latinicu u Hrvatskim skolama !
Zagrebcani kako kilturan narod , ja izadjoh na binu s ono ono svi ustase😂😂🎉🎉😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂😂
Kad bi birali sudce na izborima, ukljucio i glavnog drzavnog odvjetnika, mozda bi od nas nesto i bilo. Tada ne bi drugu Andriji palo na pamet da tupane postavi za ministre i vlada kancelarski. Tupani ne vide kako mafija krade i sve potpisuju.
Zamjena stanovništva. Sve je rečeno i ostvareno. EU i ...
Pozdrav gospodinu Bilicu
Ako se ne uključi Vlada, ministarstvo samo po sebi je nemoćno.
To je složeno multidisciplinarno pitanje. Recimo problem zapošljavanja mladih ljudi traje toliko dugo da mnogi od njih više nisu mladi, a sada nove generacije koje tek dolaze se raznim mjerama i olakšicama privilegira a da jos nisu ni osjetili teret tih problema, dok netko tko svoj red čeka desetljecima sada je jednostavno izguran iz reda. To je jedan problem tih jednostavnih paušalnih mjera, a sada se ista glupost planira poreznim olakšicama za naše povratnike. Treba srediti zemlju da ljudi žive pristojno od kolijevke do groba, pa ce sve leći na svoje mjesto (mnoge stvari koje su fiksne se može unaprijed predvidjeti i izračunati, ali mnogi žmire i vjeruju u čuda ili im odgovara nered za njihove špekulacije i lov u mutnom). Ovo kao da pas ili mačka lovi svoj rep.
Problem decentralizacije nije sve jednostavno decentralizirati nego naći koji je optimalni omjer i struktura centralizacije i decentralizacije. Ne može jedno selo ili općina od nekoliko sela imati sve sadržaje kao i veliki grad i pitanje da li može imati dovoljno stručnjaka za kvalitetnu samoupravu i projekte ili ce pribjeci lokalnom nepotizmu kao obliku organizacije i zapošljavanja. Postoji više razina i načina decentralizacije i regionalizacije. Jedan je spuštanje razvoja kroz makroregionalna i regionalna središta, a unutar regija povezivanje usitnjenih gradova i općina u šira gravitacijska područja, koji bi onda imali odgovarajuci kapacitet i strukturu za razvoj svojstven svojoj razini. No, taj bi model mogao biti problematičan zbog uspostavljanja hijerarhije u kojem bi centar još bolje centralizirao svaki sebi nižu razinu i time postao predeterminiran za razvoj na višem stupnju kroz veca planska ulaganja i možda opasnost za veci broj lokalnih i regionalnih identiteta kao da su podređene (iako su zapravo jednakovrijedne). Zato su nam potrebna različita multidisciplinarna istraživanja i analize kako bi se našao i prilagođavao odgovarajuci model za Hrvatsku, uzimajući naravno i situaciju i kretanja u okruženju, Evropi i svijetu, te razvoj tehnologije. … U taj okvir, onda dolazi i urbano i prostorno planiranje, a time i stambena područja, stanovništvo, komercijalne, poslovne i industrijske zone, kampusi, zone rekreacije, turizma, parkovi, promet, javna uprava, obradive površine, netaknuta priroda, itd. u kojima se neposredno rješavaju upravo ti, a u isto vrijeme i vecina drugih problema na sustavan, usklađen i međuovisan način, te time proizvodi multiplikativne efekte, te rast i razvoj čini svrsishodnijim i bržim, ali i održivijim.
Taj termin koji prof. koristi kao tehnologija je zapravo tehnika. U njemačkom jeziku kao i hrvatskom postoji stroga razlika izmedju Technik (τεχνικός) i Technologie (τεχνολογία). U eng. se tehnika naziva tehnologija i tu je ključni probelm. Danas 100% inženjera i novinara ne zna razliku. Voditelj koji ajmo reći (recimo, ajme znači idemo) koji je turcizam i koji se počeo u zadnjih par godina masovno koristiti. Problem je hrvatskih okuptorskih medija koji namjero nameću anglizme. Zakon o jeziku je samo cementiranje Vukova pravopisa umjesto da se ide prema korijenskom ili etimologijskom obliku. Osim toga nema nikakvih kazni za nasilje nad jezikom koju provodi i sam globalistički krvnik hrvatskog naroda Andrej Plenković. Treba strogo zabraniti ulatzak bilokakvih stranaca iz zemalja Trećeg svijeta. To je čisti genocid! Zločinac Plenković je proveo Novi Bleiburg nad hrvatskim narodom bez da je Matica uobće reagirala.
Smanjite javni sektor, smanjite adminstraciju, smanjite 500k pravila za sve živo... tržište će se samo pobrinit za ostalo. Maknite HDZ/SDP duopol, i njihove zarobljene institucije za uhljebe. Napravit meritokraciju, dakle pravna država da počne radit kako triba...
Precise negative Dante Tim mladim positive mile Bilać
OVO TREBA BITI NA HRT-u UMJESTO OTVORENOG.
Uz dužno poštovanje, sve su ovo krive pretpostavke. Kad bismo bili dovoljno bogato društvo, opet ne bismo mogli dostići standarde zapadnih razvijenih zemalja. Nisu nas ljudi napustili jer smo mi loši nego su nam oni ukrali ljude. Osim toga, kome su ove utopijske mjere, o kojima se priča, pomogle? U niskorazvijenim zemljama natalitet je visok, u visokorazvijenim zemljama natalitet je nizak.
Pozdrav velikom Branimiru Bilicu
Baketina to je oblikovan žbun na koji se stavljaju štapići sa ljepilom da kad se ptica koju privlači pjesma druge ptice u krletki kada sleti na štapić zaljepi se i zavsi u kavezu, tako se može vidjeti kada je problem u demgrafiji dođe se do zaključka da su seljaci krivi jer ne obrađuju zemlju,a Hrvatska je zadužena kažu 65 milijardi € pa podijelite sa 3,5 miljuna stanovnika pa koliko se zadužila za kratko vrijeme a pola penzionera ima penziju oko 400 € a starački dom košta 1500€ pa onda ti ljudi moraju prodati sve što imaju da bi mogli to financirati i onda na kraju oni umru zemlja pripada nekom drugom a oni umiru,a narod seljaci i radnici nisu ljeni nego kada ustanove da na kraju teškog rada još su u gubitku naravno odusaju i traži izlaz negdje vani a da je drugačije sve bi pozlatili
Ja se neću vratiti. Eto vam vaša r'vacka.
Svi bih trebali biti clanovi Matice Hrvatske.
...bih trebali...???
Svi bih trebali biti clanovi Matice Hrvatske.
Engleski se uvukao u hrvatski jezik kroz kinematografiju i glasbu. Tadašnja mladež je kao oblik odpora pritisku hibridnog jezika - djeteta novosadskog pravopisa, učila engleski. Nažalost, mnogi su bili i ostali u tom međuprostoru i danas njihova djeca daju prednost engleskom. Tragično je to, da ih nitko nikada, nije podučio da svaka okupacija kreće putem jezika, školstva i kulture. Uzmi narodu jezik, kroz generacije si mu uzeo dušu. Izvrstan uradak, hvala.
To je isto da pitaš da li je 1-1= 0 ili nije. Radi se o demografsko katastrofi i hrvatske i evrope. Umjesto djece vodaju se kerovi. Ali zato dolaze oni koji će već u sljedecoj generaciji polako preuzimati i ustrojavati neko sasvim novo društvo običaje i ponašanja:)
Narod, koji ubija svoju djecu, nema budućnosti.
Teško narodu sa takvom politikom koju sami biraju ili ne biraju godinama
Nema odgovornosti = nema rezultata! 1. bolesnik hoda po ulicama i ubije nekoga - ne odgovara nitko iz sustava zdravstva 2. nekoliko članaka Zakona o odgoju i obrazovanju govore o odgovornosti Školskog odbora i ravnatelja za sigurnost svih u školi, bolesnik uđe u školu i ubije dijete = ni odbor i ravnatelj ne odgovaraju 3. Zakon o odgoju i obrazovanju propisuje da Ministarstvo donosi propise, nema obaveze zaključavanja škola, dogodi se ubojstvo,a onda ministar donosi protokol o ulastku u školu , znači da prethodno takav propis nije postojao = nitko ne odgovara zbog toga 4. rampa s trajekta padne i ubije tri pomorca, = mjesecima "komisija istražuje), nitko ne odgovara 5. inflacija najveća u EU = nitko ne odgovara ... i tako unedogled samo se formiraju komisije, timovi savjetnika, strategije, planovi, donose novi propisi, a nitko ne odgovara za NEprovođenje već postojećih i zato nestajemo kao narod. Nema odgovornosti = nema nas
hvala, veoma sam ohrabren ovim izlaganjem... sretno i spretno!
Dosta kasno ste se probudili .lp
Zasto ova profesorica nezna de je banovina a ne banija
Banija je uvijek bila kroz cijelu Hrvatsku povijest, banovina je netko izmislio da bude poseban
@@TheKrakovv Banija je nastala iz turcizma (srpskog) ,Kroz povijest hr jezika-tvorbenim postupkom konverzije, dobiven je horonim Banovina, dakle: ban > banova zemlja > banovina > Banovina..Tako ne laprdaj bez vezePS Hoće liu Zg.reći banski dvori ili banijski dvori???
dovoljno ju je vidjeti-
Bilo bi divno kad bi Davor Velnić bio redoviti gost na HRT-u... da hrvatski puk vidi da postoji i gospodska Hrvatska, nasuprot opančarskoj.
Koji je jezik najsličniji hrvatskom, ne uzimajući u obzir srpski, bosanski i crnogorski?
Koja je najstarija grana hrvatskog jezika. Ako je čakavski, kako latinizirani slavenski jezik moze bit stariji od cistih
Iskreno! Vrijedno!
👍🤛👊💪
gluposti
se ne slažem kako bi bilo to tek od Ćirila, nego puno starije, od SVETOGA JERONIMA
Gdje se može kupiti knjiga sada kada profesor nije živ?
Pozdrav, i mene zanima... Jeste li uspjeli doći do knjige ?
Kako su skupe vaše a i druge knjige
Hvala na preporukama. Poštovanje.
Degradicija jezika! Kako je od imenice ekologija ili hrvatski OKOLJE, a ne okolina (zašto? razmislite o tome! Riječ etimologijksi dolazi od o+kolo, oko kola, okolica, okolina, okolje i podpuno pogrešna riječ okoliš (zašto? uzopredite s glagolom okolišati) moguć pridjev ekolo-ŠKI, umjesto izpravnog ekologij-SKI (izmedju ekolo i ekologij je ogromna etimologijska razlika, riječ logos se u prvom slučaju podpuno gubi). Jezik se misli filosofij-ski a ne filozofski (ovo čisti srbski pojam totalne degradacije jezika)! Koriensko pismo je jedino filosofijsko južnoslavensko pismo kao što je tvrdio Vanja Sutlić! Naslov bi trebao biti: Budućnost okolja grada Zagreba! Čim misliš jezik filosofijski odmah se diferenciraš od hrvatsko-srbsko vukovskih šarlatana i njihovih nedoučenih sljedbenika.
Bok Zrinka!
Hvala. Vam. Ovo je bilo odlično.
Cestit mladi covik pri tom i jako pametan
Matica mora preuzeti ulogu projektnoga vođenja ujedinjenja konzervativne, domoljubne, političke scene i tada ćemo vidjeti da imamo i stručnjake i druge resurse za rješavanje svih vrsta problema u rekordnom vremenu. Nasuprot tome, tribine, presice, itd....Tomaševića i Plenkovića samo dobro zabavljaju. Običan čovjek treba brzu promjenu, a ne gubljenje desetljeća i čekanja, čekanja.....djeca odlaze, vrijeme prolazi, drugima cure sline na Hrvatsku, .....dakle Matica treba okupiti desnicu za ove izbore. U Pravilima djelovanja ima članak 7. gdje si to sama Matica propisuje, pa idemo, krenimo.
MATICA MORA VODITI PROJEKT UJEDINJENJA Nije naša Matica ničija podložna pločica, nego matica, koja steže i drži (strojarska analogija) "Matica" je "1971" igrala važnu ulogu. Postoji članak 7. Pravila rada, koja ističu brigu o stanju u društvu. Zato Matica mora, bez odlaganja, okupiti domoljubne i konzervativne snage kao projektni vođa za jedinstven, nastup na izborima, jer sve drugo je prepuštanje društva lošoj praksi i sudbini, a to bi bilo suprotno Matičinim pravilima! Matice, čekamo vođenje!.
Pa što reć o mladom geniju sa pravim božjim osjećajem za sretnu i zdravu budućnost za sve nećipirane !Plemenitost ,pametno rasuđivanje i božja istina obilježava ovo stvorenje 🙏🗽
Predsjednik opcine mora biti tu ili napustiti. Vlast u Zagrebu
grada
GOST ODLIČAN KAO I EMISIJA
Sa užitkom sam gledao !! Naklon do poda 🌞🌞
Ne interpretira nego objašnjava, tumači. Nije "teološko-filozofsko-simboličnoj oblikotvornoj", nego teologijsko-filosofijsko-simboličkoj obliktvornoj razni. Nije "kršćanska" nego kristjanska (radi se o Kristu). Nije evnagelizacija (evandjelizacija - slovo dj koje je bolje od đ jer se razlikuje se: gj od dj) nego pokrižavanje (od križa) ili pokrštavanje od krsta). Tako se jezik misli iz sebe samog. Filosofijski. Bili bi zanimljivo iztražiti riječi svętъ (svet) i světъ (svijet). Svijet je svet - indoarijska teza koja svetost prebacuje u ovostrani svijet, pristutna (suće= prisuće) u hinduizmu.
Uskršnji blagdani, a ne praznici
Izvrsno oredavanje!